Tajnovitost Pekinga oko odsustva ministra spoljnih poslova iz javnosti
Skoro mjesec dana odsustva iz javnosti kineskog ministra spoljnih poslova Qin Ganga, bez zvaničnih informacija o tome gdje se nalazi, izazvalo je niz spekulacija unutar i van Kine, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija. Dugotrajno odsustvo 53-godišnjeg ministra izaziva mnoštvo spekulacija i još jednom ukazuje na tajnovitost Kine, ističe BBC dodajući da Qin nije viđen u javnosti skoro mjesec dana i da je jedan od najviših zvaničnika koji je tako dugo odsutan.
Imenovan na dužnost prošlog decembra, Qin se smatra pouzdanim pomoćnikom kineskog predsednika Xi Jinpinga, naglasio je britanski javni servis, ukazujući da je odsutnost jednog od najpoznatijih ličnosti kineske vlade podstakla spekulacije unutar i van Kine o tome šta mu se dogodilo.
Qin je u junu prisustvovao nizu događaja uključujući sastanak s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, a posljednju aktivnost imao je 25. juna. Nakon što je sredinom jula portparolka ministarstva spoljnih poslova kazala da nema informacija o Qinu, nagađanja i sumnje zbog njegove odsutnosti su porasle.
Najveći kineski pretraživač Baidu proteklih dana bilježi drastičan skok u pretragama ministrovog imena, istakao je BBC.
Prema podacima Baiduovog indeksa potraga za "Qin Gang"-om porasla je za više od 5.000 odsto u sedam dana, a njegovo se ime pretražuje daleko više nego imena nekih od najpoznatijih kineskih slavnih osoba. Jedna od teorija koje su se najčešće dijelile na internetu bila je da je Qin bio pod istragom zbog navodne vanbračne veze.
S obzirom na netransparentnost kineskog sistema, teško je reći je li Qin sada stvarno u nevolji ili bi se uskoro mogao ponovo pojaviti pred javnošću, kaže Ian Chong sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
Međutim, činjenica da se o glasinama o tako visokom zvaničniku na kineskom internetu raspravlja bez potpune cenzure prilično je neobična, rekao je Ian, ističući da to "tjera ljude da se zapitaju ima li istine u glasinama o borbama za vlast, korupciji, zloupotrebi moći i položaja te romantičnim vezama". Zaoštravaju se intrige oko pitanja gde se nalazi Xijev ministar spoljnih poslova koji u proteklih mjesec dana nije prisustvovao mnoštvu velikih diplomatskih angažmana, dok Peking uvjerava Washington da će se, uprkos njegovom odsustvu, nastaviti otopljavanje odnosa dvije svjetske sile, piše The Wall Street Journal.
Qinova odsutnost bila je posebno uočljiva na međunarodnom skupu ministara spoljnih poslova sredinom jula, gdje je ponovo trebalo da se sastane s Blinkenom. Qinovo mjesto zauzeo je Wang Yi, član elitnog Politbiroa Komunističke partije. Wang je rekao Blinkenu da je izostanak Qina bio iz "zdravstvenih razloga", ponavljajući javno objašnjenje koje je dalo kinesko ministarstvo spoljnih poslova.
Blinken je, dodaje list, pozvao Qina da posjeti SAD tokom prošlomjesečnog putovanja glavnog američkog diplomate u Peking. Ponuda koju je Qin prihvatio kao dio nastavka napora obje strane da se obnove linije komunikacije prekinute zbog navodnog kineskog balona početkom ove godine.
Naime, kineski špijunski balon u februaru je preletio iznad osjetljivih vojnih lokacija u SAD prije nego što je oboren.
Nije najavljen datum tog sastanka, iako su kineski zvaničnici očekivali da će se to dogoditi uoči potencijalnog putovanja Xija na godišnji samit azijsko-pacifičkih lidera u San Franciscu u novembru.
Ministar spoljnih poslova posljednji je put viđen 25. juna, kada se sastao s kolegama iz Vijetnama i Šri Lanke, kao i sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Andrejem Rudenkom, nedugo nakon neuspjele oružane pobune u Rusiji. Qin je trebalo da se sastane sa šefom spoljne politike Evropske unije Josepom Borrellom u Pekingu 10. jula, ali je ministarstvo bez objašnjenja otkazalo posjetu pet dana ranije.
Qinov nestanak s javne pozornice podstakao je nova pitanja o upravljanju drugom po veličini svjetskom ekonomijom u vrijeme kada je Komunistička partija sve tajnovitija, ocjenjuje The Wall Street Journal, dodajući da je zbog toga još teže pristupiti informacijama o tome šta se dešava u Kini.
U netransparentnom kineskom sistemu, kao razlog odsutnosti nekog visokog zvaničnika obično se navode zdravstveni problemi. Često je objašnjenje istinito, kažu stranački insajderi, iako ponekad može poslužiti kao paravan za političke probleme.
Kada je bivši šef policije u Chongchingu, gradu u unutrašnjosti Kine, Wang Leyun nestao u februaru 2012, gradske vlasti su rekle da je na liječenju zbog stresa i preteranog rada. U stvarnosti je, ističe list, pobjegao u američki konzulat u obližnjem gradu Chengdu kako bi zatražio azil.
Pored spekulacija o tome šta se desilo s ministrom spoljnih poslova, tajnovitost kineske vlade o njegovom 'nestanku' prijeti da će odvratiti pažnju od nastojanja Kine da osnaži svoju diplomatiju kako bi ublažila napetosti sa zapadnim silama i dodvorila se azijskim susjedima, ukazuje The New York Times.
Ta epizoda je "neugodna i uznemirujuća za kineske diplomate zbog neizvjesnosti koju unosi u sistem koji je strogo kontrolisan", smatra bivši viši američki diplomata Daniel R. Russel, ističući kako "za strane diplomate to postavlja još više pitanja o birokratskoj težini kineskog ministarstva spoljnih poslova".
Tajnovitost oko života i zdravlja visokih zvaničnika je, naglasio je list, ukorijenjena u Komunističkoj partiji Kine. U jednom od značajnijih, i još uvijek neobjašnjenih, izbivanja u posljednje vrijeme, predsjednik Xi je iznenada nestao iz javnosti na dvije sedmice neposredno prije preuzimanja vlasti 2012. godine, propustivši sastanak s tadašnjom državnom sekretarkom Hillary Clinton.
"Tajnovitost je odabrani način rada jer je za kinesku Komunističku partiju informacija oružje", rekao je Willy Wo-Lap Lamm, viši saradnik u Fondaciji Jamestown sa sjedištem u Washingtonu. "Ali u ovom slučaju, misterija koja okružuje tako važnog zvaničnika, ministra spoljnih poslova, je zapanjujuća", rekao je. Ako se ispostavi da se ministar nekako sukobio s vodstvom Komunističke partije, to bi se također moglo loše odraziti na Xija, koji je iskoristio svoju dominaciju da ubrza uspon Qina.
Cenzura kao odgovor na MeToo optužbe protiv bivšeg vicepremijera Kine
Qin je imenovan za kineskog ambasadora u Washingtonu u julu 2021., a nakon samo 17 mjeseci unaprijeđen je u ministra vanjskih poslova, što je munjeviti uspon koji ga je označio kao jednog od povjerljivih Xijevih pomoćnika.
Nakon što je imenovan za ministra, Qin se bjesomučno sastajao s desetinama stranih zvaničnika sprovodeći, naglasio je The New York Times, vizije kineskog lidera o Pekingu kao sve samouvjerenijoj globalnoj sili u podijeljenom, ratom pogođenom svijetu.
Nestanak visokog državnog zvaničnika bez ikakvog objašnjenja naglašava koliko je Xijev režim postao tajnovit, što nije problem samo za samu Kinu nego i za sve koji sarađuju s vladom u Pekingu, ocjenjuje Josh Rogin u rubrici 'Mišljenja' The Washington Posta.
Xijeva vlada ograničava objavljivanje osnovnih ekonomskih i finansijskih podataka od kojih zavise kompanije i vlade, naglasio je kolumnista vašingtonskog lista, dodajući da je Peking u početku krio pojavu epidemije izazvane korona virusom i nastavlja da skriva od svijeta ključne informacije vezane za Covid-19.
Što je još gore, ukazuje Rogin, Kina traži od drugih vlada i međunarodnih organizacija s kojima sarađuje, da slijede taj model tajnovitosti i ograničene transparentnosti kao novo normalno u upravljanju.
U konačnici, sudbina Qin Ganga nije toliko značajna koliko činjenica da se Xi ne osjeća prisiljenim da objasni svijetu šta se dešava, napisao je kolumnista The Washington posta uz zaključak da sve veća tajnovitost Komunističke partije povećava rizik u odnosima s Kinom na svim nivoima.
federalna.ba/Beta