videoprilog Aldijane Guhdija (Dnevnik 2)

Svjetski je dan knjige

23. april se obilježava kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. Simboličan je to datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Migel de Servantes i William Shakespeare. Danas je i vrijeme kada govorimo o kulturi i važnosti čitanja, ne samo u obrazovanju već i u oplemenjivanju duhovnosti i individualnom rastu.

Uprkos dugogodišnjim pesimističnim predviđanjima i najavama da će klasične knjige u potpunosti zamjeniti elektronska izdanja dostupna čak i na telefonima, do danas ova predskazanja se nisu ostvarila. Knjiga je i dalje fokus mnogih ljubitelja pisane riječi, a dokaz tome su i mnogobrojni članovi sarajevskih biblioteka, kao i posjećnost sajmova. Oni koji imaju razvijenu kulturu čitanja uvijek će reći da miris knjige i osjećaj koji imate dok čitate nikada ne može zamjeniti nikakav elektronski uređaj.

S razvojem savremenih tehnologija i medij književnosti se mijenjao, rastao, razvijao i prilagođavao. Prilagođavanje znači digitalizaciju, što nužno ne znači kraj printanih knjiga, naprotiv, ona na ovaj način postaje dostupnija većem broju čitalačke publike. Ipak, tradicionalna knjiga kao takva nije niti će nestati, jer zapravo sublimira više vrsta umjetničkog izražavanja u jednom.

“Sama knjiga kao printani medij će opstati, tu je već nekoliko vijekova. Mislim da se na njoj kao fizičkom predmetu može raditi, eksperimentisati i sa dizajnerske i sa spisateljske strane. Dakle, postoji prostor za estetiku“, kaže Lamija Milišić, sekretar PEN centra BiH.

Često se u današnjem vremenu priča o tendenciji pada čitanja, posebeno kod mlađe populacije, s obzirom na to da oni više pribjegavaju bržem dotoku informacija, ali to ne znači da i na taj način ne razvijaju kulturu čitanja i ne shvataju važnost same knjige kao osnove za indivudalno napredovanje. Razvoj tehnologije pokazao se kao izazov za biblioteke, eksperiment koji su uspješno savladale.

"Biblioteke su jako vješto odgovorile na sva ta tehnološka dostignuća tako što su počele digitalizaciju svojih fonodva, počele su predstavljati svoje digitalne kolekcije tako da su nam biblioteke potrebne i korisnici ih koriste”, ističe Adelaida Grabovica, bibliotekarka u NUB-u BiH.

Razvoj čitalačke kulture znači djelovanje kompetnog društva, ali i sistematsku podršku. Biblioteke grada Sarajeva su je pronašle u lokalnim zajednicama. Općina Centar, Novo Sarajevo i Ilidža daju poticaje za sve mlade od 15 do 35 godina u vidu besplatnih članirina u odjeljenjima. Povećanje broja članova dokaz su da tradicionalna knjiga još ima prednost nad elektronskom, što pokazuje da u BiH postoji visok nivo razvijenih čitalačkih navika.

“Podjednako je važno pratiti i tehnologiju, ona nam pruža brži dolazak do informacija, a naravno treba njegovati i tradicionalnu ljubav prema knjigama”, zaključuje Amela Đelilović, voditeljica Službe za rad s korisnicima biblioteka Grada Sarajeva.

Na koji način neko čita, koristeći tradicionalno izdanje ili digitalno, potpuno je nevažno. Nije važan oblik knjige već njen sadržaj, važno je zapravo samo imati naviku čitanja jer na kraju kako je i Migulel de Cervantes jednom zapisao: Nema knjige, a da se u njoj nešto dobro ne nađe.

federalna.ba

Svjetski dan knjige knjiga biblioteka čitanje
knjiga promocija BiH muzika
0 16.06.2022 16:14
knjiga Izazovi memorizacije genocida u Bosni i Hercegovini
0 15.06.2022 15:36
Novi Travnik knjiga kultura Marija Marić
0 21.05.2022 17:29
Velež FK Velež Saša Ibrulj sport fudbal nogomet knjiga
0 16.05.2022 14:07
Deset vrata pakla knjiga
0 10.05.2022 20:20