Usljed rata u Ukrajini - najveći porast troškova života u jednoj generaciji

Ekonomska, finansijska, klimatska, ekološka, a potom i zdravstvena. Sve su to krize od kojih se svijet polako oporavljao, ali je oporavak naglo prekinula nova kriza - rat u Ukrajini i sankcije protiv Rusije. Ruska invazija na Ukrajinu jedna je od globalnih kriza koje su izazvale najveći porast troškova života u jednoj generaciji, procjena je Ujedinjenih nacija.

Sve je više globalnih kriza, a sve manje odgovora na njih. A kad svjetski čelnici nemaju pravih odgovora onda im ne manjka izgovora. Sada je to rat u Ukrajini koji je prekinuo oporavak globalne ekonomije posrnule zbog pandemije koronavirusa.

Posljedice ruske invazije na susjednu državu se osjete u cijelom svijetu. Inflacija, nestašica hrane, poskupljenja energenata i poljoprivrednih proizvoda, posebno nakon nametanja sankcija Moskvi.

Trenutna kriza s hranom mogla bi se brzo pretvoriti u prehrambenu katastrofu globalnih razmjera, poručuju iz poslovično zabrinutih Ujedinjenih nacija.

“Ove godine prehrambena kriza je uzrokovana nedostupnošću hrane. Iduće godine bi mogla biti uzrokovana nedostatkom hrane”, upozorio je generalni sekretar UN-a António Guterres.

U nimalo optimističnoj prognozi navodi se i mogućnost da će se ove godine 180 miliona ljudi suočiti s krizom hrane. Rat u Ukrajini prijeti da pokrene nezapamćen talas gladi i siromaštva i da iza sebe ostavi socijalni i ekonomski haos - poručuju iz UN-a.

Nije potrebno biti ekonomski stručnjak da bi se izveo sljedeći zaključak:

“Budućnost se, barem u skorije vrijeme, ne čini svijetlom. Mnogo je neizvjesnosti”, rekao je Matheus Pecanha, stručnjak za markoekonomska istraživanja.

A ona dovodi do generisanja panike i straha među ulagačima na globalnim tržištima, ali i građanima.

“Porast cijene goriva direktno povećava cijenu rada. Osim toga, svi trebaju jesti; cijena hrane također dosta raste. Život je sada pretežak”, priča stanovnica Sao Goncaloa u Brzilu.

A kakav je tek život u Argentini - zemlji koja godinama ima jednu od najvećih stopa inflacije u svijetu, čak i do 70 posto.

“Istina je da sam bolesna. Istina je da se ne možemo izdržavati. Nemamo čime platiti poreze. Ne možemo dobiti posao. Živimo iz dana u dan, prinuđeni smo da jedemo malo u narodnim kuhinjama. Ne možemo omogućiti zdravu hranu za našu djecu”, priča Maria Veniz, nezaposlena majka petero djece.

Za ekonomsku nestabilnost zemlje Argentinci krive vlast, a vlada koja je spas tražila od MMF-a sada krivca vidi u ratu u Ukrajini i sankcijama protiv Rusije.

Teško je i u Evropi, koja bilježi najveći rast cijena u posljednjih 40 godina. Počelo je kao posljedica pandemijskog zaključava, ali je situaciju dodatno podgrijao rat na evropskom tlu, sankcije i problemi u snabdijevanju plinom, naftom, sirovinama i žitaricama čije cijene divljaju na robnim berzama.

Ništa bolja slika nije ni u Iranu koji bilježi pad vrijednosti valute na do sada najniži nivo ili Turskoj, gdje su se cijene fosilnih goriva skoro utrostručile u samo godinu dana.

“Ne mogu voziti više od 20 kilometara s ovim što sam sada nasuo. Ranije sam mogao voziti cijeli dan za svoje preduzeće za 100 lira goriva. Sad kad odemo do pijace, stvari su veoma skupe. Kada odemo u supermarket stvari su skupe. Kada odemo do benzinske pumpe, isto je i tamo. Zaista nam je dosta. Šta da radimo? Moramo li gurati auto?", navodi jedan stanovnik Ankare.

Ukazujući na probleme, odnosno sve teže posljedice ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne institucije, poput Svjetske banke, snizile su prognoze rasta svjetske ekonomije u ovoj godini skoro za trećinu, odnosno na 2,9 posto. Upozorili su i na tvrdokorno širenje kovida 19 i visoku inflaciju. Kažu da svijetu prijeti stagflacija. Organizacija za evropsku saradnju i razvoj snizila je prognozu globalnog rasta na tri posto u ovoj godini, upozorivši da najteže posljedice prijete Evropi.

“Kao rezultat ruskog rata, globalni rast će biti niži i inflacija će biti viša duže vremena. Pogođeni su i rast poslovnog ulaganja i privatne potrošnje, a rat je dodatno pogoršao smetnje u dostavnom lancu, koji je ranije donijela pandemija, što tjera cijene energenata i hrane prema gore, te uzrokuje značajnu nestabilnost u cijenama”, ističe Mathias Cormann, generalni sekretar OECD-a.

Od Evropske centralne banke se očekivao signal za pooštravanje monetarne politike i moguće povećanje kamatnih stopa. Odlučili su da će u julu za 0,25 posto podići referentnu kamatnu stopu prvi put u posljednjih 11 godina, da bi, kao što rade i ostale centralne banke, podržala ekonomiju koja je pod pritiskom visoke inflacije. Učiniće to još jednom u septembru, a ostavljena je mogućnost da tada preduzme drastičnije povećanje od pola procenta ako se situacija s inflacijom pogorša.

“Visoka inflacija je velik izazov za sve nas. Upravno vijeće će osigurati vraćanje inflacije na našu ciljnu stopu od 2% u srednjem roku. U maju je inflacija ponovo značajno porasla, uglavnom zbog naglog rasta cijena energije i hrane, uključujući posljedice rata”, kazala je Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke.

Još nekoliko centralnih banaka, uključujući Fed i Bank of England, odlučilo je povećati kamatne stope kako bi se borilo s visokom inflacijom.

“Tržište rada je izuzetno snažno, inflacija je previsoka. S takvom pozadinom, Savezna komisija za otvoreno tržište je povećala kamatne stope za tri četvrtine procenta i očekuje da će trenutna povećanja u toj stopi biti odgovarajuća”, naglasio je Jerome Powell, direktor Federalnih rezervi SAD-a.

“Stvarnost je takva da je sa stopom inflacije na četrdesetogodišnjem maksimumu i rekordno niskim kamatnim stopama recesija možda cijena koju moramo platiti kako bismo inflaciju stavili pod kontrolu”, objašnjava ekonomski analitičar Greg McBride.

Tu je i politička cijena. Amerikanci žele znati ko je odgovoran što plaćaju pet dolara za galon goriva.

I dok za visoku cijenu goriva jedni krive predsjednika, a drugi rusku invaziju na Ukrajinu, Demokrati optužuju naftne kompanije za dizanje cijena.

“Razumijem da je inflacija stvarni izazov za američke porodice. Današnji izvještaj o inflaciji potvrđuje ono šta Amerikanci već znaju. Putinovo podizanje cijena žestoko pogađa Ameriku”, istakao je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Ali i ostale dijelove svijeta. Posebno Evropsku uniju, koja je uz nekoliko izuzetaka uvela Rusiji čak šest rundi sankcija zbog agresije na Ukrajinu, podršku Bjelorusa i navodima o zločinima koje su ruske snage počinile u Ukrajini.

“Ako neko pokušava da nas na neki način ograniči - ograničava sam sebe. Pokušavaju, uslovno, da ograniče izvoz našeg đubriva, a cijene kod njih više rastu nego kod nas. Pokušavaju da ograniče naše energente - ponovo su cijene porasle u nebesa. Tamo već zovu inflaciju mojim imenom, a mi s tim apsolutno nemamo nikakve veze”, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Putin se pohvalio da je stopa nezaposlenosti u njegovoj zemlji pala na istorijski minimum u aprilu, kao i da je rast potrošačkih cijena zaustavljen tokom druge polovine maja. I sve to uprkos sankcijama Zapada.

“U ovom trenutku sankcije nemaju značajan uticaj na rusku ekonomiju, finansije i živote stanovništva. Bez obzira na to kako paradoksalno zvučalo, sankcije su zapravo ruske elite, koje su tradicionalno bile zapadno orijentisane, okrenule domaćim proizvodima i domaćoj ekonomiji”, pojašnjava dekan Finansijskog univerziteta u Rusiji Aleksandr Shatil.

A čemu bi se mogli okrenuti prosječni američki potrošači kako bi prebrodili značajan rast cijena prije svega goriva, objasnio je profesor sa Univerziteta u Viskonsinu Moses Altsech:

“Kratkoročno smo to sposobni podnositi. Osim toga, da stvari stavimo u kontekst – barem nema stranih trupa i tenkova na našim ulicama. Ako Ukrajinci za ovaj rat plaćaju krvlju, a mi većim cijenama na benzinskim pumpama, onda je to relativno niska cijena i trebamo biti zahvalni što smo dobre sreće.”

Onda smo mi na ovim prostorima već desetljećima vrlo sretni i to po onoj narodnoj “Šuti, samo nek ne puca”.

federalna.ba