Svečanom akademijom obilježena 40. godišnjica Olimpijade u Sarajevu

U Narodnom pozorištu u Sarajevu u četvrtak je održana svečana akademija povodom obilježavanja 40. godišnjice otvorenja Zimskih olimpijskih igara (ZOI) održanih u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Svečanoj akademiji prisustvovala je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, predsjednica Slovenije Nataša Pirc-Musar, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo, nosioci javnih funkcija svih nivoa vlasti u BiH, sportisti, bivši olimpijci i ostali gosti.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je u obraćanju poručila da su Zimske olimpijske igre sportski spektakl po kojem je ovaj grad u postao planetarno poznat.

"Večeras slavimo zajedništvo, ljubav, slavimo Sarajevo i sve što su nam donijele Zimske olimpijske igre. Naše zvijezde večeras koje i poslije 40 godina sijaju istim sjajem su naši olimpijci. Večeras se prisjećamo na najuzvišeniji uzlet u historiji Sarajeva", rekla je Karić.

Dodala je da su igre preporodile Sarajevo, učinile ga bogatijim modernijim i ljepšim.

"Izuzetno sam ponosna na ovo bogato i inspirativno nasljedstvo. Sudbina je, nažalost, htjela da naše Sarajevo u svom kasnijem hodu kroz historiju prođe pakao. Međutim, naše Sarajevo je preživjelo i izdiglo se. Ovaj predivni grad, zajedno s Olimpijskim igrama uvijek je u sebi nosio, a danas posebno šalje poruku mira, ljubavi, zajedništva i prijateljstva. Poruku da mostove a ne da podižemo zidove i crtamo granice", rekla je Karić.

Prisutnima se video porukom obratila i gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, čiji će grad ove godine biti domaćin Olimpijskih igara i Paraolimpijskih igara.

"Za one poput mene koji je se sjećaju, sarajevska olimpijada je bila veličanstvena. Sjećam se te velike sporske proslave obilježene istinskim olimpijskim vrijednostima, bratstva, zajedništva, nadilaženja samog sebe. Četrtdeset godina kasnije, vaš grad i dalje nosi ovu poruku mira i prijeteljstva među narodima", rekla je Hidalgo, poručivši da će Igre u Parizu nositi istu poruku nade.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da je osnovni razlog zbog kojeg su to dotad bile najbolje orgnizovane Zimske olimpijske igre, "taj što smo u to vrijeme bili među najbolje organizovnim društvima u svijetu".

"Bez ikakve suvišne patetike i pretjerane nostalgije za vremenima koja su prošla, a koja se uvijek i skoro u pravilu čine lijepim i onda kada to nisu, a kamoli kada jesu; tvrdim da je tadašnje bosanskohercegovačko društvo u svakom smislu bilo u zenitu, odnosno na vrhuncu svog kreativnog, radnog i moralnog potencijala", rekao je Komšić.

Iskazao je zahvalnost​​​​​​​ prema radnoj generaciji ljudi koja je u svom entuzijazmu i vjeri, u opće i zajedničko dobro, bila spremna da odvaja i od svojih prihoda kako bi se svijetu predstavili u najboljem svjetlu.

"Ta generacija u tome je uspjela i time je dokazala sebi i drugima da decenije rada i truda, koje su tome prethodile, nisu bile uzalud. Bosna i Hercegovina je od jedne male i nerazvijene Republike prešla put do Republike koja je u stanju organizovati događaje na najvišem nivou, put od zapećka do centra svijeta. Naravno, ni Sarajevo ni Bosna i Hercegovina u tome nisu bili sami. I zato sa ovog mjesta želim zahvaliti svima onima iz bivše Jugoslavije, od Triglava do Vardara, koji su pomogli organizaciju Olimpijskih igara u Sarajevu, i onima koji su u organizaciji i održavanju istih učestvovali. Bez njihovog doprinosa sama organizacija ne bi bila ista i na tako visokom nivou. Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, pored svega u organizacionom i sportskom smislu, jesu i trijumf duha. Bila je to pobjeda naše zajedničke ideje da možemo biti najbolji u svemu onome čega se sa istinskim žarom i poletom prihvatimo", rekao je Komšić.

Dodao je da je kroz nekoliko godina tokom agresije nestalo i spaljeno ono što je decenijama građeno.

"Agresor na našu državu uništio je tokom rata sva olimpijska igrališta i borilišta, i što je najgore, ranio dušu ovog Grada od čega se i danas oporavljamo, sa manje ili više uspjeha", rekao je Komšić.

Smatra da je organizacija olimpijskog festivala za mlade 2019. godine vratila je nadu i podsjetila na dane Zimskih olimpijskih igara, i to je takođe jedan od ljepših događaja u proteklim godinama.

"Taj događaj upućuje nas na razmišljanje o neiskorištenosti naših potencijala, ali ujedno predstavlja i mogućnost da neka nova generacija naših ljudi pred sebe postavi izazov organizacije Zimskih olimpijskih igara, te da još jednom ono što je naizgled teško, komplikovano i zahtjevno, učinimo dijelom naše stvarnosti. Vjerujem da u tome mogu uspjeti oni koji danas tek izlaze na sportske i druge terene. Osjećaj kolektivnog ponosa koji nas je prožimao tih dana ostavio je dubok trag na sve nas koji smo bili svjedoci tog vremena i tih događaja", poručio je Komšić.

Video porukom se večeras Sarajevu obratio i Thomas Bach, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, koji je kazao da je ova godišnjica emotivan trenutak za cijeli olimpijski pokret.

"Jer ste kroz dugu i često burnu historiju Sarajeva doživjeli čitavu lepezu ljudskih emocija. Od velike radosti i nade koju nam samo sport može dati, do boli i patnje rata. Ali što je najvažnije, naslijeđe Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. predstavljaju snagu sporta u prevladavanju pošasti rata i daje nam nadu i snagu da oblikujemo bolju budućnost", rekao je Bach.

U okviru večerašnjeg dohađaja izvedena je premijera baletnog klasika Bolero, kompozitora Mauricea Ravela, u koreografiji Takuyae Sumitomoa i uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom je dirigovala maestra Vesna Šouc.

Modernom olimpijskom pokretu pod vodstvom Pierrea de Coubertina cilj je bio stvoriti holistički pogled na sport i umjetnost kao komplementarne elemente modernog svijeta.

Na današnji dan prije 40 godina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, otvorene su 14. Zimske olimpijske igre. Sarajevo je od 8. do 14. februara 1984. godine bilo centar svijeta, a cijela bivša Jugoslavija učestvovala je u organizaciji Olimpijade.

Ono po čemu će Olimpijske igre u Sarajevu ostati zapamćene je snijeg koji je pao noć pred svečano otvaranje.

Sarajevske igre su po mnogo čemu tada bile rekordne. To su bile prve igre na kojima nije bilo bojkota Sjevernoatlantskog niti Varšavskog pakta, a bile su rekordne po broju zemalja učesnika.

Njih je pratilo oko dvije i po milijarde gledalaca u svijetu, bilo je 49 nacionalnih reprezentacija, podijeljene su 222 medalje, učestvovao je 2.691 sportista i trener, a pratilo ih je 7.825 novinara iz 760 redakcija.

Najuspješnije države bile su tadašnje Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrenih i šest bronzanih medalja) i SSSR (šest zlatnih, deset srebrenih i devet bronzanih medalja).

federalna.ba