Sve više se razvija plastenička proizvodnja u Unsko-sanskom kantonu

Značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji ima proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima ili plastenicima, a u posljednje vrijeme u Unsko-sanskom kantonu bilježi se i porast ove prozvodnje.

Na području Bihaća trenutno ima više od 30 dunuma površine pod plastenicima i staklenicima. Ovom poljoprivrednom proizvodnjom bavi se više od 60 proizvođača. Jedan od njih je Irfan Rekanović, koji je u ovom poslu već 12 godina. Mnogi su se prozvođači žalili da su imali lošije prinose zbog suše. Međutim, Rekanović nije imao taj problem.

„Prinosi su bili super zato što ja imam svoje navodnjavanje i svoje bunare i suše nije bilo kod mene. Imao sam poticaja od kantonalne za 350 kvadrata poticaja, 4,5 KM po kvadratu“. Na pitanje hoće li razvijati proizvodnju, kaže da ima problem s prostorom: „Sad sam aplicirao za projekt iz Opštine, trebao mi je doći, još ga nema. A i bolje je – evo, kiše su“.

Na području Unsko-sanskog kantona proizvodnja u većini poljoprivrednih grana je u porastu od pet do 30 posto. Broj plasteničkih proizvođača se povećao sa 176 na 199  ove godine. S tim su povećani i kantonalni poticaji za ovu proizvodnju sa 340.000 na 365.000 KM, što predstavlja povećanje za 7 do 8 posto u odnosu na prošlu godinu.

„Upravo radimo te preračune, tako da ćemo uraditi preraspodijelu u okviru ministarstva i po ovome svemu što do sad imamo, trenutno nedostaje nekih 280.000 KM koje ćemo sa drugih kodova u okviru ministarstva prebaciti - svi će dobiti sredstva kako je i planirano“, kaže ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sulejman Kulenović.

Proizvodi iz plastenika imaju zagarantiranu prodaju, a proizvođači uglavnom prodaju svoje proizvode na kućnom pragu, lokalnim tržnicama ili na lokalnim sajmovima.

„Grad Bihać je prepoznao kapacitet koji ima proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru i samo u ovoj godini smo imali dva javna poziva putem kojih smo dodijelili ukupno 38 plastenika i samim tim smo povećali proizvodnju za 3,8 dunuma na području Bihaća. Pored ova dva javna poziva, i Centar za socijalni rad grada Bihaća je svojim korisnicima podijelio ukupno sedam plastenika“, navodi Selmir Ćoralić, stručni savjetnik za poljoprivredu u Gradskoj upravi Bihaća.

I naredne godine planirana su dodatna ulaganja da bi ova grana poljoprivrede bila još uspješnija. Grad Bihać zajedničkim projektima sa stranim nevladinim organizacijama, osim u proizvodnju povrća u plastenicima, uložit će i u proizvodnju jagodastog voća u zaštićenim prostorima. Radi se o projektu kroz kojeg će se poljoprivrednicima dodjeljivati paket od jednog dunuma za prozvodnju jagodastog voća u visokim tunelima.

federalna.ba