Sve veći nesrazmjer između prihoda i troškova života u BiH
Troškovi života u Bosni i Hercegovini sve su veći. Potrošačka korpa iznosi skoro dvije prosječne plate, posljednji je izvještaj Saveza samostalnih sindikata BiH. Zbog sve većeg nesrazmjera između prihoda i troškova života, bh. građani sa svojim prosječenim primanjima jedva preživljavaju.
Životni standard bh. građana na niskom je nivou. Novi udar na novčanik pokazuje sindikalna potrošačka korpa, koja je u martu poskupjela za 114,44 marke u odnosu na februar i sada iznosi 2.106 KM. Dok je prosječna plata isplaćena u januaru iznosila 969 KM, 19 manje nego u decembru. Njen pad dolazi uporedo s rastom cijena osnovih životnih namirnica.
"Neki od proizvoda koji se tiču osnovnih životnih namirnica su baš poskupjeli. Ulje je za 21% skuplje, zatim brašno, šećer, jaja i sve ono što svakondevno koristimo u domaćinstvu", navodi Mirsada Adembegović, savjetnik za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH.
"Velika je misterija kako se ljudi snalaze, najprije će biti da potrošači mnoge stvari koje su navedene u sindikalnoj korpi jednostavno ne koriste, ne kupuju ne mogu sebi priuštiti, prije svega mislim na obrazovanje, kulturu i na oblačenje", navodi Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača KS-a.
Domaćinstva najviše troše na prehranu, stanovanje i režije, skoro 70 odsto vrijednosti potrošačke korpe.
"Moramo voditi računa da se radi o porodicama gdje imate dvoje djece, jedno srednjoškolskog uzrasta, a jedno u uzrastu djeteta koje ide u osnovnu školu. Toj djeci su potrebni i voće i povrće i vitamini, minerali, međutim, mi ništa od toga ne stavljamo u potrošačku korpu u većoj mjeri nego što je to doista minimalno", smatra Lejla Čaušević-Sućeska, stručna saradnica SSSBiH.
Pandemija je uticala na smanjen plasman proizvoda na tržištu i povećanje troškova poslodavca, što se negativno odražava na radnike, objašnjavaju stručnjaci.
"Zaposlenici, ukoliko nisu suočeni s otkazom, odnosno gubitkom radnog mjesta, onda, nažalost, nerijetko imaju za posljedicu smanjenje njihovih plata, odnosno naknada za posao", ističe ekonomistica dr. Amila Pilav-Velić.
A bez posla je trenutno više od 415 hiljada osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. I dok je sve više nezaposlenih, potrošačka korpa, svjedočimo, enormno raste iz mjeseca u mjesec. Samo u martu, ponavljamo, veća je za 114 maraka u odnosu na februar.
federalna.ba