Sve polazi od kuće
Nermin Tulić , glumac, misli da sve polazi od kuće i često se pita: „ Bože, tata jesam li onakav kako si me odgajao“ ? Govori Nermin iskreno, pita se gdje idemo, zašto trpimo, bez nostalgije sjeća se vremena kada je sve bilo drugačije i neuporedivo sa danas. Kaže Nermin da su glumci posebna sorta ljudi i da idu igraju i u Beogradu i Zagrebu i Splitu, Osjeku, Banja Luci, rade serije zajedno. Igraju, a ne zaboravljaju. Život ide dalje. Sve ovo što mi doživljavamo , misli Nermin, je bilo nekad i ljudi su nalazili izlaz, a mi stojimo 30 godina. Danas je puno teže živjeti nego nekada i boji se da je to postaje globalno. Misli da je puno bolje biti glumac u Beogradu ili Zagrebu, jer se tamo više radi, a naše Sarajevo je uvijek bilo teško, iako su me volili i mislim da me vole i sada. Sarajevo je uvijek volilo ljude od ugleda, ali jednostavne, obične.
Razgovarala: Svjetlana Živanov