videoprilog Samre Tufek (Dnevnik 2)

Sve je više suicida - poruka pacijentima je da ne pate u tišini

Crne statistike u BiH ne prestaju. Osim velikog broja poginulih na cestama širom BiH, vidljiv je i porast sve većeg broja slučajeva suicida. Samo u Federaciji od početka godine zabilježeno ih je više od stotinu. Psiholozi pojašnjavaju da ovako negativnom trendu pridonosi loša socijalna i ekonomska situacija u državi, ali ističu kako i kako se sve više stanovnika odlučuje obratiti za stručnu pomoć. 

Psiholozi i stručnjaci iz oblasti društvenih nauka ističu da je od početka pandemije u BiH zabilježen negativan trend rasta sve većeg broja stanovnika sa određenim problemima mentalnog zdravlja. To je, na koncu, uzrokovalo i porast broja samoubistava, a u 80 posto slučajeva radi se o pacijentima sa depresivnim poremećajem.

 „Nažalost, politička situacija u zemlji, kriza, prijetenje o izbijanju novog rata u BiH dodatno uznemiruju javnost, a mi smo svjesni da smo bukvalno nakon završetka rata gurnuti u taj neki normalni tok života, da ljudi koji su preživjeli četiri godine opsade nisu dobili nikakvu psihološku pomoć“, kaže Abida Pehlić, direktorica Udruženja Novi put.

Dugogodišnji mostarski neuropsihijatar i specijalist socijalne medicine Elmir Šator pojašnjava da u korijenu depresije leži više faktora. Jedni su genetski, drugi socijalni, a treći su idiopatski, gdje se ne može znati tačan uzrok i za njih se smatra da su najteži: „U našim uslovima, socijalni i ekonomski razlozi, uz naslijeđe, čine dominatan faktor u njenoj pojavi i nastanku. Iako je depresija u nekom pozamašnom rastu u čitavom svijetu - po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016., već je tada bilo tristo miliona oboljelih. Danas je taj broj, s obzirom i na pandemiju, u dobroj mjeri porastao i sigurno prešao pola milijarde“.

Problem ovog područja, smatraju sagovornici je taj što se još sa stigmom posmatraju pacijenti koji se odluče potražiti pomoć kod psihologa ili psihijatra, ali se i taj trend polako počeo mijenjati. Iako pacijenti sada sve više traže pomoć, i dalje je teško uočiti ko je sklon suicidu.

„Testovi mogu dati izvjesne smjernice, ali ne postoji test koji će savršeno odrediti ko je sklon tome, a ko ne“, navodi Šator. 

„Imamo porast barem minimum nekih 200 posto kada je u pitanju koliko ljudi traže psihoterapijske usluge. Ponavljam, to je vrlo sirov podatak, iza kojeg ne stoji neko opsežno istraživanje“, ističe Maida Bešo, direktorica Centra za psihološku podršku Sensus.

Poruka pacijentima je da ne pate u tišini, jer postoje dobro obrazovani stručnjaci u našoj zajednici kojima se mogu obratiti za adekvatnu podršku. Zaključak je i da institucije trebaju početi voditi brigu o mentalnom zdravlju stanovnika koji još od rata trpe ogromne posljedice.

federalna.ba

BiH suicid
Oliver Varhelji komesar EU za susjedske odnose i proširenje BiH
0 28.11.2022 07:51
BiH Dan državnosti Bosne i Hercegovine svjetski lideri čestitke
0 25.11.2022 20:16
BiH nezaposlenost odlazak mladih budućnost
0 23.11.2022 19:11