Sve glasniji prijedlozi reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH

Reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije ponovno je u središtu pažnje. Prijedlozi sve glasniji za reduciranje po uzoru na Vijeće naroda RS-a. Na istoj strani SDA, SDP i druge parlamentarne stranke, na drugoj HDZ BiH. Kako do kompromisa?

Federalni dom naroda u središtu politike i stranačkih interesa. Tačnije, njegove ovlasti. A vizije različite. Prema Ustavu Federacije, u ovom domu delegati se bave svim pitanjima koja prođu Zastupnički dom. Za razliku od, naprimjer, RS-a, gdje Vijeće naroda odlučuje samo o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa.

“SDA smatra da trebamo svesti funkciju domova naroda faktički isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i onda imamo šansu za uspjeh”, stava je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

“Spremni smo za utvrđivanje nadležnosti domova naroda na način da napravimo listu zaštite vitalnih nacionalnih interesa”, poručio je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Ovo pitanje ujedinilo je probosanske stranke. Na jednoj strani oni, na drugoj HDZ BiH. A oni navode razloge protiv. Prvo pravne.

“Onda bi se promijenila ustavna struktura Federacije BiH kao entiteta čiji je uspostava definirana međunarodnim Vašingtonskim i Dejtonskim sporazumima. Dakle, u pitanju je pokušaj nedvojbenog revidiranja spomenutih međunarodnih ugovora što u suštini ima i svoje posljedične implikacije”, ocijenio je Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH (HDZBiH).

Tu je i dugogodišnji problem. Reduciranje ovlasti doma ne bi donijelo legitimnost koju zahtijevaju. A u insitiranju na redukciji ovlasti vide druge planove.

“Dalo bi mogućnost, de facto i de jure, bošnjačkim unitarističkim strankama da naprave izvršnu vlast, formiraju na onaj način kako bi to bilo najmanje prihvatljivo za Hrvate u BiH bez legitimnih hrvatskih političkih predstavnika i na taj način bi se Federacija pretvorila u bošnjački entitet”, smatra Mladen Bošković, dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (HDZBiH).

No, da bismo ušli u pozadinu cijele priče, moramo u postojeću proceduru i do Ustava Federacije. U listi koja definiše pitanja od vitalnog nacionalnog interesa sporna je rečenica: “I druga pitanja”. Upravo to omogućuje veto na zakone koji se ne mogu svrstati pod nacionalni interes. I tu nastaje problem. Je li to tako ili nije - nema ko odlučiti. Zakon ide na Vijeće za vitalni nacionalni interes i tu staje.

“Vijeće nije popunjeno jer se ono popunjava iz izabranih sudija Ustavnog suda, a sud je polovično popunjen. Vijeća nemamo, uputi se zakon na Vijeće, Vijeće ne može da donese odluku i taj zakon je blokiran, i može da stoji blokiran godinama”, objašnjava Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH (DF).

Od devet propisanih, Ustavni sud Federacije radi sa pet sudija. Imenovanje ostalih zapelo u ladici Marinka Čavare, predsjednika Federacije. Zašto je tako - odgovora nema. A ni roka. Do tada ni Vijeća za nacionalni interes. Potpredsjednici Federacije to vide kao zloupotrebu Ustava i blokadu institucija upravo od HDZ-a BiH. Pa će kao rješenje ponuditi svoj prijedlog.

“Naša namjera je da uputimo u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjene Ustava Federacije koji će se konkretno ticati nadležnosti Doma naroda. Naravno, ukoliko bi se smanjila nadležnost Doma naroda, to automatski povlači određene izmjene”, ističe Dunović.

Pravnici su jasni: sve može, pa i redukcija ovlasti Doma, ako ima političke volje. Ali od presudne je važnosti koji legitimitet dobijaju budući delegati. Ako bi, kao i sada, uživali građanski, onda Dom naroda može raspravljati o bilo kojem pitanju - ravnopravno Zastupničkom.

“Međutim, ukoliko taj legitimitet bude etnički, znači da je ograničen s raznih aspekata pasivnog i aktivnog prava glasa, onda u tom slučaju legitimitet ograničava i nadležnosti tog tijela što znači da to tijelo ne može biti ravnopravno Predstavničkom domu i nadležnosti moraju biti reducirane na ona pitanja za koja ti ljudi imaju legitimitet”, pojašnjava advokat Nedim Ademović.

Dakle, opcija je nekoliko. Želja još i više. Jedino nedostaje dogovora da bi se i u jednom od pravaca zapravo krenulo.

federalna.ba