Sve bliže svijetu, sve dalje od ljudskih prava: Raste zabrinutost zbog sve bližih veza svijeta s talibanima

Talibani u Afganistanu pokrenuli su diplomatske aktivnosti s ciljem okončanja međunarodne izolacije, dok velike regionalne i svjetske sile pokazuju spremnost za intenziviranje kontakata s represivnim režimom, uprkos sistematskom kršenju ljudskih prava.

Pet godina nakon što su talibani preuzeli vlast, sve veći broj zemalja obnavlja odnose ili pojačava diplomatske kontakte s tvrdokornim islamistima, koji su 2021. godine zauzeli Kabul nakon dvije decenije rata.

Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da bi pojedinačni kontakti različitih država mogli potkopati „usklađene i dosljedne“ zahtjeve međunarodne zajednice da se stanje ljudskih prava poboljša u zamjenu za bilo kakve diplomatske ustupke, prenosi The Guardian.

UN upozorava na sve veću represiju

Ujedinjene nacije nedavno su upozorile na „lavinu dekreta i zakona“ talibana kojima se ženama zabranjuje studiranje na univerzitetima i obavljanje većine poslova, dok je tinejdžerkama uskraćeno pravo na obrazovanje, a uvedena su i stroga pravila oblačenja.

Manjinske zajednice suočavaju se s progonom, dok aktivisti i novinari trpe represiju. UN je u martu ove godine ocijenio da je Afganistan postao „groblje ljudskih prava“.

Uprkos tome, Indija, Katar, Kina, Iran i nekoliko država centralne Azije nedavno su ugostili talibanske zvaničnike ili otvorili nove kanale komunikacije s vlastima u Kabulu.

Rusija, koja je prije nešto više od godinu dana priznala talibansku vladu, prošlog mjeseca potpisala je sporazum o vojnoj saradnji.

Zapad također pojačava kontakte

Evropska unija je u junu u Briselu održala razgovore s predstavnicima talibana o povratku neuspješnih tražilaca azila u Afganistan. Pojedine evropske države također su intenzivirale kontakte s vlastima u Kabulu.

„Nema sumnje da je došlo do promjene. Islamski emirat sada je u samouvjerenoj poziciji. Shvatili su da su trenutno neophodni regionalnim državama, pa čak i Evropi i SAD-u, i pronašli su načine za angažman“, rekao je Shivam Shekhawat iz Observer Research Foundationa u New Delhiju.

On je dodao da talibani svaki oblik kontakta vide kao diplomatsku pobjedu i koriste ga kao dokaz da njihov režim dobija legitimitet.

Politika izolacije koja je uvedena nakon preuzimanja vlasti 2021. godine, posebno kada je riječ o neformalnom ili „de facto“ priznavanju talibana, sada se sve više fragmentira.

Aktivisti strahuju od gubitka zajedničkog pritiska

Fereshta Abbasi, istraživačica Afganistana u organizaciji Human Rights Watch, rekla je da nema ništa protiv angažmana međunarodne zajednice s talibanima, posebno kada je riječ o omogućavanju humanitarne pomoći.

Međutim, upozorila je na nejasan krajnji cilj sve većeg broja kontakata.

„Međunarodna zajednica trebala bi imati dosljednu i usklađenu poruku prema talibanima da neće imati prijatelje ako ne pokažu stvaran napredak u pogledu prava žena i ljudskih prava. To se ne dešava“, navela je Abbasi.

Novi diplomatski kontakti rezultat su kombinacije zabrinutosti zbog regionalne sigurnosti, pritiska na Zapadu da se smanji ilegalna migracija i sve šireg uvjerenja da talibane u doglednoj budućnosti nije moguće prisiliti da napuste vlast.

Zemlje centralne Azije traže trgovinske i energetske veze

Zvaničnici Tadžikistana, Turkmenistana, Kirgistana, Uzbekistana i Kazahstana ove godine posjetili su Kabul ili druge afganistanske gradove.

U fokusu su trgovinski putevi i projekti izgradnje gasovoda i druge infrastrukture koji bi tim državama bez izlaza na more omogućili pristup lukama i trećim zemljama.

I Indija nastoji obnoviti odnose koji su bili zahladnjeli nakon pada Kabula 2021. godine. Jedan od razloga je i korištenje novih tenzija između talibana i njihovog nekadašnjeg glavnog saveznika, Pakistana.

New Delhi je prošle godine osigurao izuzeće od sankcija kako bi talibanski ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi mogao doputovati u Indiju.

Indijski ambasador pri UN-u Harish Parvathaneni u junu je poručio da je potrebno preispitati sankcije, uključujući zabrane putovanja, zamrzavanje imovine i embargo na oružje, koje se odnose na desetine talibanskih zvaničnika.

Rusija i Kina vide vlastite interese

Moskva ima više razloga za priznanje talibanskog režima i približavanje Kabulu, smatra Anna Borshchevskaya, viša saradnica Washingtonskog instituta.

Prema njenim riječima, jedan od mogućih ciljeva Rusije jeste osiguravanje saveznika i povećanje utjecaja u geopolitički važnom području.

Kina je također posljednjih godina ugostila talibanske zvaničnike, prvenstveno zbog zabrinutosti zbog militantnog djelovanja na svojim jugozapadnim granicama. Peking je čak bio domaćin razgovora kada su Afganistan i Pakistan ranije ove godine ušli u oružani sukob.

Talibani istovremeno pojačavaju represiju

Iako unutar talibanskog pokreta postoje duboke podjele, posebno oko zabrane obrazovanja žena, vlast i dalje kontrolišu najkonzervativnije frakcije.

Novi zakoni dodatno su pojačali represiju. Mnoge vjerske manjine, uključujući šiitske muslimane, proglašene su hereticima, dok su uvedene stroge kazne s ciljem gušenja neslaganja i kritike vlasti.

Novi propisi također prepoznaju samo „pretjerano“ premlaćivanje kao oblik nasilja u porodici nad ženama i olakšavaju sklapanje brakova djevojčica bez njihovog pristanka.

Analitičari ne očekuju da će talibani u bliskoj budućnosti ublažiti svoju politiku. Posebno ukazuju na kontinuirani autoritet Hibatullaha Akhundzade, povučenog i autoritarnog vrhovnog vođe talibana.

Prioritet ostaje unutrašnja agenda

Ramin Mansoori, istraživač afganistanske politike na Univerzitetu Pittsburgh i u Carnegie Endowmentu, smatra da je prioritet talibana i dalje njihova unutrašnja politička agenda.

„Neće napraviti značajne ustupke. Većina njih nema međunarodnu perspektivu“, rekao je Mansoori.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.