Svaki potres na bankarskom tržištu utječe na cijeli svijet

Nakon problema u američkom bankarskom sektoru, problemi i u evropskom. Na rubu propadanja bila je Credit Suisse banka. Drugu po veličini švicarsku banku kupila je za tri milijarde franaka konkurentska UBS banka. Uprkos previranjima u bankarskom sektoru, Evropska centralna banka, ali i američki FED podigli su kamatne stope. Inflacija je, kažu, i dalje visoka, te je borba protiv iste prioritet. Na podizanja kamatnih stopa padom cijena dionica reagirale su berze.

Posljednjih sedmica uzburkan je svjetski bankarski sektor. Počelo je u Sjedinjenim Državama, propadanjem banke Silicijske doline, ali i još dvije manje banke. Problemi su se pojavili i u Evropi. Na rubu ponora našla se druga po veličini švicarska banka Credit Suisse iz koje je prošle godine povučeno čak 123 milijarde franaka depozita. Poljuljano povjerenje ugrozila je odluka najvećeg dioničara Saudijske nacionalne banke da više neće učestvovati u dokapitalizaciji banke. Centralna banka Švicarske sa 50 milijardi franaka kreditirala je posrnulu banku. Ubrzo, UBS banka odlučila je kupiti rivalsku Credit Suisse banku za tri milijarde franaka i preuzeti njene 5 milijardi franaka teške gubitke.

"Ovo nije spašavanje. Ovo je komercijalno rješenje – UBS će preuzeti Credit Suisse. Bankrot Credit Suissa imao bi ogromnu kolateralnu štetu na naše finansijsko tržište, ali i rizik zaraze za UBS i druge banke, ali i cijeli svijet", istakla je ministrica finansija Švicarske Karin Keller-Sutter.

Likvidnosti spojenih banaka Švicarska središnja banka pridonijet će sa nešto više od 100 milijardi eura.

"Spajanje UBS-a i Credit Suissa bit će obavljeno uz sva znanja i vještine dostupne u švicarskom finansijskom centru, sposobnost organizacije da služi našim klijentima bit će poboljšana, a naše mogućnosti ojačane", naveo je predsjednik UBS-a Colm Kelleher.

"Sretni smo jer imamo rješenje koje, uvjeren sam, donosi održivu stabilnost i sigurnost za naše klijente, zaposlenike, financijska tržišta i Švicarsku", kaže predsjednik Credit Suissa Axel Lehmann.

Propast druge najveće banke u Švicarskoj doveo bi, sasvim je jasno, do domino-efekta, jer je riječ o jednom od najvećih zajmodavaca u Evropi, ali i globalno povezanoj banci. Uz situaciju kakva je u Sjedinjenim Državama, to bi, ocjenjuju stručnjaci, dovelo do ekonomske krize slične onoj 2008. godine. Odgovor na pitanje da li će proces propadanja banaka biti nastavljen niko ne zna, ali analitičari upozoravaju - svaki potres na bankarskom tržištu utječe na cijeli svijet.

"Mislim da bismo trebali biti spremni na još loših vijesti vezanih za banke. Pomalo je poput zatvaranja pukotina na brani – dok riješite jedan problem, već je nastao drugi – čini se da je tako u globalnom bankarskom sistemu. Međutim, smatra se da bankarski sistem nije izložen sistematskom riziku", navodi Susannah Streeter, tržišna analitičarka kompanije Hargreaves Lansdown.

"Sada postoje mnogo striktnije kontrole kapitala, mnogo stroža pravila za bankarski sistem. Rizik od propasti jedne velike institucije definitivno nas podsjeća na bolna vremena 2008. godine", kaže Victoria Scholar, šefica Odjela za investicije kompanije Interactive investor.

Uprkos svim problemima u bankarskom sektoru, ali i dalje prisutnom strahu od nove velike finansijske krize, Evropska centralna banka podigla je referentne kamatne stope za 0.50 postotnih bodova. Inflacija u eurozoni još je, kažu, daleko od zacrtanih dva posto. Stoga borba protiv rasta cijena za Evropsku centralnu banku, ostaje prioritet.

"Bankarski sektor eurozone je otporan i ima snažnu poziciju u pogledu kapitala i likvidnosti. U svakom slučaju, set mjera koji nam je na raspolaganju u potpunosti je opremljen za pružanje podrške likvidnosti finansijskom sistemu eurozone ukoliko to bude potrebno, i za održavanje neometanog provođenja monetarne politike", tvrdi predsjednik Evropske centralne banke Christine Lagarde.

Kao što se i očekivalo, kamatne stope ponovno je, deveti put od marta prošle godine, podigla i američka centralna banka. Ključna kamatna stopa povećana je za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,75 do 5 posto. Proces podizanja kamata, kažu iz FED-a, bliži kraju, ali borba s inflacijom, upozoravaju, još nije gotova.

"Inflacija je od sredine prošle godine donekle ublažena, ali izraženost nedavnih pokazatelja ukazuje da su inflacijski pritisci i dalje snažni. Srednjoročna prognoza iznosi 3,3% za ovu godinu, 2,5% za iduću, te 2,1% za 2025. godinu. Put do vraćanja stope inflacije na 2% je dug, i izgledno je da će biti trnovit."

Poručuju iz Američke centralne banke i da je bankarski sistem zdrav, ali da će problemi u nekim bankama dovesti do zaoštravanja uvjeta finansiranja, što znači da će, upozoravaju analitičari, doći do smanjenja kreditiranja i potrošnje, a time i do usporavanja rasta ekonomije.

"Historija je pokazala da izolirani bankarski problemi, ukoliko se na njih ne reagira mogu narušiti povjerenje u stabilne banke i ugroziti sposobnost bankarskog sistema da odigra svoju vitalnu ulogu. Naš bankarski sistem je stabilan i otporan, sa snažim kapitalom i likvidnosti. Ipak, nastavit ćemo nadzirati uvjete u bankarskom sistemu i spremni smo prema potrebi iskoristiti sva dostupna sredstva kako održali tu stabilnost", istakao je Jerome Powell, predsjednik Centralne banke SAD-a.

Povećanje kamata i u Velikoj Britaniji gdje je godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena porasla na 10.4 posto u februaru, što je suprotno očekivanjima ekonomista.

"Ne bi me iznenadilo da nakon dodatnih povećanja kamatnih stopa vidimo probleme u bankarstvu, možda ne u velikim bankama, ali svakako u regionalnim bankama", kaže Tobisa Straumann, profesor ekonomske historije na Univerzitetu u Cirihu.

Koliko je proces podizanja kamatnih stopa neugodan za bankare, govori i činjenica da Centralna banka Rusije, pored svih problema koje su prouzrokovale sankcije, ali i invazija na Ukrajinu, pitanje povećanja kamatnih stopa i dalje uzima sa zadrškom.

"Vidimo da osjetljivost finansijskog sektora prema kamatnim stopama predstavlja rizik i da postoje drugi rizici. S druge strane, trenutni inflacijski pritisci ostaju povišeni. Općenito govoreći, trenutna situacija bi mogla povećati rizike u globalnoj ekonomiji i rizike recesije u globalnoj ekonomiji." 

Podizanje kamatnih stopa nije neugodno samo za bankare. Loše je i za berze na kojima se već danim trguje veoma oprezno. Nakon posljednjeg povećanja kamatnih stopa, blago su pale cijene dionica i na Wall Strettu, ali i na evropskim berzama. Na valutnim tržištima pala je vrijednost dolara. S obzirom na to da je inflacija i sa jedne i sa druge strane Atlantika i dalje veoma visoka, analitičari očekuju od američkog FED-a još jedno povećanje kamatnih stopa za 0,25, a od Evropske centralne banke za 0,50 postotnih bodova.

federalna.ba