Da li će bankarski sektor trpjeti posljedice zbog američkih sankcija pojedincima

Banke u Bosni i Hercegovini, koje sarađuju sa fizičkim i pravnim osobama s američke crne liste, još ne znaju kako da postupaju sa računima sankcionisanih osoba. Zbog toga su preko Udruženje banaka BiH zatražili dodatno pojašnjenje od Ministarstva finansija SAD. Stručnjaci upozoravaju da je ovo izuzetno ozbiljna situacija u kojoj bi bankarski sektor sa eventualnim sankcijama trpio velike posljedice.

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini našao se pred ozbiljnim izazovom, ali i brojnim nedoumicama nakon najave da će se naći na udaru sankcija ukoliko posluje sa osobama sa „crne liste“. Banke i druge finansijske institucije koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod američkim sankcijama rizikuju da se i same nađu u istoj situaciji, upozorila je nedavno u Sarajevu Ana Moris, v.d. pomoćnika ministra finansija SAD-a:

“Mislim da možete očekivati da ćemo nastaviti koristiti ove sankcije kao sredstvo. To otežava tim akterima da se angažuju u međunarodnim finansijskim transakcijama.”

Jedna od sankcija bankama koja se pominje je mogućnost zabrane međunarodnih novčanih transakcija te onemogućavanje kartičnog poslovanja. Stručnjaci upozoravaju da je ovo izuzetno ozbiljna situacija i da banke moraju prestati raditi sa osobama koje su na crnoj listi. To je, među ostalim, navedeno i u sporazumu koji je Centralna banka BiH potpisala sa Američkom centralnom bankom (FED-om), podsjeća ekonomski analitičar Zoran Pavlović:

“Očigledno da nije insistirano na tome do sada, ali je ova situacija postala veoma ozbiljna prijetnja bankama, pa će banka čuvati svoju poziciju te prestati raditi sa takvim kompanijama i ljudima.“

U entitetskim zakonima o bankama postoje odredbe da banke ne smiju raditi sa osobama koje su pod sankcijama. Nakon izrečenih sankcija ne smiju osobama ili kompanijama otvarati nove račune, dok sankcionirani ne mogu dizati kredite i otvarati nove firme. Jedino može biti izuzetak, redovna i lična primanja po osnovu radnog odnosa, poput plaće. Političari s crne liste, sve doživljavaju kao još jedan međunarodni pritisak. Predsjednik RS-a Milorad Dodik ima rješenje u slučaju da mu banke zatvore račune:

“Šta ima veze, ja ću primati platu predsjednika preko pošte, neće valjda zatvoriti poštu, a mogu i na blagajni uzeti svoju platu, ali neće nam promijeniti stav. Šta će drugi, pa nek se i oni riktaju na taj način i oni imaju poštu, svaka firma ima svoju blagajnu.”

Dodik je, također, najavio povlačenje novca iz domaćih banaka te pozvao i ostale sankcionirane da to učine, jer, kako kaže, bankarski sektor ne bi trebalo da se zbog nas nađe u problemima. Zoran Pavlović:

„Niko ne bi smio pojedinačno dovoditi u problem banke, odnosno, klijente banaka, vjerovatno će to i uraditi, pretpostavljam, ne znam.“

„Banke u Bosni i Hercegovini imaju mehanizam i pravni osnov da zatvore račun osobi ili određenom preduzeću za koje procijene da su sumnjivi ili su pod sankcijama“, kažu u Agenciji za bankarstvo Federacije. Podsjećamo, Sjedinjene Američke Države su do sada uvele sankcije za 28 osoba i 18 kompanija iz Bosne i Hercegovine zbog korupcije, terorizma te kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.