Suljagić u UN-u: Srebrenica ne smije biti marginalizirani dio historije

U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku danas je upriličena panel diskusija pod nazivom "Memorijalizacija genocida: pravda, istina, iscjeljenje", na kojoj se obratio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, koji je među onima koji su preživjeli genocid.

Suljagić je kazao da su u prethodnih 29 godina morali dokazati “svaki detalj patnje" koju su proživljavali, ali da su to uradili uz naučne metode koje su bile tada dostupne civilizaciji.

"Kao rezultat toga mogli smo dokazati, na primjer, da su djelići stakla pronađeni 30 kilometara južno od Srebrenice, u sekundarnoj grobnici, da su poticali iz primarne grobnice koja je bila 40 kilometara sjeverno od enklave, a zatim su se dokazivala masovna pogubljenja”, rekao je Suljagić.

Dodao je da se tada po prvi put u svijetu primijenila i metoda analize DNK za dokazivanje genocida.

"Također smo imali pomoć činjenice da su počinitelji bili toliko uvjereni da nikada neće biti kažnjeni. Znamo ko je povukao obarač, kada, gdje, ko je upravljao mašinama, a ko je čak dobavljao gorivo da bi se ljudi mogli sahraniti, a zatim dalje prebacivati. Mi smo to sve dokazali, sve smo to dokumentirali. Majke su prelazile stotine kilometara da se pojavljuju pred sudovima u stranim državama da svjedoče na stranim jezicima o ubistvo njihove djece”, kazao je Suljagić.

Poručio je da se “naša borba i dalje nastavlja” kako bi osigurali da Srebrenica “ne bude samo dio margina historije i neki marginalizirani dio u prosperitetnoj historiji”.

“Prije 29 godina ja sam stao ispred Ratka Mladića i on je bio siguran da neću preživjeti. A danas imamo Memorijalni centar u Srebrenici, a ja sam direktor. Mladić je u zatvorskoj ćeliji i on će jednostavno morati da se sjeća horora koji je počinio zajedno sa svojim borcima. A mi preživjeli idemo dalje. Našli smo novu svrhu u životu, osnovali smo porodice. Obnovili smo naše zajednice. Počinitelji, sa druge strane, su zarobljeni u prošlosti i oni su ophrvani svojom mržnjom. Oni i dalje cijene te grozne tamne vrijednosti i genocid protiv nas”, rekao je Suljagić .

Naglasio je da svoju djecu podučavaju o važnosti sjećanja, ali i oprosta, da se suzdrže od teških riječi, ali da se sjećaju.

“Nikada nismo odustali od borbe, bez obzira na izglede. 1995. godine niko nije vjerovao da imamo šansu, ali mi smo ovdje danas, obraćamo se Ujedinjenim nacijama, cijelom svijetu, usvajamo rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici. Naše prisustvo ovdje je dokaz rada generacija u prethodne tri decenije”, poručio je Suljagić i pozvao prisutne da posjete Srebrenicu.

Domaćin današnjeg panela je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

Iz Stalne misije Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama su ranije naveli da ova panel-diskusija ima za cilj proniknuti u višestruke dimenzije i važnost obilježavanja sjećanja na genocid, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici, ne samo u svjetlu predloženog nacrta rezolucije o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom obilježavanje genocida u Srebrenici 1995.

Među učesnicima panela je i Munira Subašić iz udruženja “Majke Srebrenice”.

Generalna skupština UN-a se 2. maja trebala izjasniti o Rezoluciji o Srebrenici, ali je glasanje odgođeno.

Ovo je drugi put da se glasanje pomjera – prvi put se trebalo održati 27. aprila.

Rezolucija o Srebrenici podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995.

Rezolucijom se, također, bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprečavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

federalna.ba/AA