Studija o neradnoj nedjelji: radnicima se ne garantira da neće zaista raditi taj dan

U Sarajevu je prezentirana prva studija o posljedicama uvođenja zabrane rada nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Autori su poručili da takvo zakonsko rješenje ne bi bilo dobro ni sa jednog aspekta, uključujući ekonomski, pravni i aspekt zaštite radničkih prava. Konkretno, uvođenje neradne nedjelje ne garantira radnicima da neće zaista raditi taj dan u trgovačkim objektima.

Studija prvenstveno pokazuje da predlagač zakona ne uvodi neradnu nedjelju u Federaciji BiH, jer neradnu nedjelju regulira Zakon o radu, a ne Zakon o unutrašnjoj trgovini koji ovdje predlaže Federalno ministarstvo trgovine. Zato su autori studije ovo nazvali zabranom rada nedjeljom i to za određene objekte, a ne sve i to na području 51 posto teritorije države BiH, a ne u cijeloj zemlji. Jedan od autora Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i federalni zastupnik:

„Predloženo rješenje ne predviđa zabranu rada nedjeljom, već da bi se odnosilo na svega oko pet posto radnika, jer se izuzimaju benzinske pumpe, kladionice, ugostiteljstvo, pekare i niz drugih trgovinskih objekata kojima se prijedlogom ne zabranjuje rad.“

Teret rada će biti prebačen na druge radne dane, kaže Čavalić i upozorava da bi ovo bilo štetno za male trgovine, a od koristi velikim trgovinskim lancima i krupnom kapitalu. Preporučuju da bude ponuđena alternativna mjera koja bi podrazumijevala više izuzetaka i mogućnost da radi onaj ko želi.

I autor Benjamin Nurkić kaže da je zaključak studije, sa pravnog aspekta uvođenja ovakve zabrane rada, da u suštini nije proporcionalna, jer ograničava pravo rada pravnim subjektima, a uopće ne garantira poboljšanje i zaštitu radničkih prava:

“Sama zabrana rada nedjeljom ne garantira radnicima da neće raditi nedjeljom u tim trgovačkim objektima zato što objekti ne mogu raditi, ali radnik može slagati police, vršiti inventure, čistiti objekat i slično.“

Nurkić je kazao i da je Evropski sud pravde u svojim presudama potvrdio da raniji prijedlog uvođenje neradne nedjelje u cijeloj Evropskoj uniji ne korespondira sa poboljšanjem radničkih prava i proglasio takvu inicijativu neusklađenom sa standardima i vrijednostima Evropske unije.

Damir Bećirović, također autor studije, podsjeća da se samo jedan član u Zakonu o unutrašnjoj trgovini odnosi na regulaciju rada prodajnih objekata, gdje je navedena nedjelja. Međutim, populističkom pričom se vjerovatno želi politički profitirati kroz priču da se pomaže radnicima, kazao je Bećirović.

Studija je provedena na uzorku od 406 ispitanika širom Federacije BiH, uključujući i radnike koji rade najmanje dvije nedjelje u mjesecu, a koji čine trećinu ispitanika.

“Na pitanje da li odobravaju zabranu rada trgovina nedjeljom, očekivano je da većina, oko 75,1 posto, građana odobrava. Zabranu statistički najviše podržavaju penzioneri i nezaposleni, dok je taj procent podjednak među radnicima bez obzira da li rade ili ne rade nedjeljom.“

Također je kazao da je zanimljivo da je 71 posto ljudi podržalo da trgovine ne rade nedjeljom, ali da je većina za to da se radi nedjeljom uz povećanje nadnice. Najveći problem ispitanici su prepoznali u niskim plaćama, neplaćenom prekovremenom radu, lošim uvjetima rada, a rad nedjeljom je kao problem tek na četvrtom mjestu sa svega 11,8 posto, kazao je Bećirović.

Podsjećamo, oba doma federalnog Parlamenta usvojila su Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se predlaže obavezna neradna nedjelja za zaposlene u trgovinama u Federaciji BiH.