Stručnjaci tvrde da Trump neće osvojiti ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, ali bi mogao utjecati na njen izbor

Predsjednik SAD-a Donald Trump neće osvojiti ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dok vodi rat s Iranom, ali tijelo koje bira dobitnika i dalje će osjetiti njegov utjecaj, ocjenjuju stručnjaci.

Prošlogodišnja dobitnica, Venecuelanka Maria Corina Machado, jedinstvena je u 125-godišnjoj historiji dodjele nagrade jer je izabrana usred ponovljenog Trumpovog lobiranja da dobije to priznanje, a nekoliko sedmica kasnije dala je svoju medalju Trumpu u nastojanju da pridobije njegovu podršku njenoj borbi za demokratsku Venecuelu, piše Reuters.

Ove godine petočlano tijelo koje dodjeljuje nagradu pazit će da izabere nekoga ko može odoljeti Trumpovom pritisku, rekao je Håkon Gjerløw, vršilac dužnosti direktora Instituta za istraživanje mira u Oslu.

„Mislim da će prošlogodišnji događaji oko Nobelove nagrade za mir, to što je Maria Corina Machado dala nagradu Trumpu, utjecati na neki dio njihovog odlučivanja“, rekao je on za Reuters.

„Jedna briga koju bi Komitet mogao imati jeste da li dodjeljuju nagradu nekome ko bi mogao da ih stavi pod pritisak Trumpa. Mislim da će Komitet razmatrati da li nagrada čini više lošeg nego dobrog“, rekao je on.

Mogući izbori koji bi izazvali Trumpovu reakciju

To bi, naprimjer, bilo kada bi nagrada bila dodijeljena papi Leu XIV, Međunarodnom sudu pravde ili Francesci Albanese, specijalnoj izvjestiteljici UN-a za okupirane palestinske teritorije, kažu stručnjaci. Dobitnik nagrade bit će objavljen 9. oktobra.

Papa Leo, prvi papa rođen u SAD-u, rekao je da će nastaviti govoriti protiv rata, a Trump ga je nazvao „slabim“ zbog kritikovanja američkog sukoba s Iranom. S druge strane, papine riječi o vještačkoj inteligenciji, zalaganje za dijalog i mirno rješenje sukoba, pozivi na poštovanje migranata i njegov humanitarni rad mogli bi opravdati njegovo dobijanje nagrade.

Francesca Albanese je pod pritiskom SAD-a i Izraela zbog njene kritike izraelskog postupanja u ratu protiv Hamasa u Gazi i okupaciji Zapadne obale.

Prošlogodišnji događaji mogli bi imati suprotan utjecaj na Komitet, odnosno navesti ga da se opredijeli za siguran, nekontroverzan izbor za koji je manje vjerovatno da će izazvati Trumpov antagonizam. Trump je krivio Norvešku, gdje se odlučuje o nagradi, zbog toga što mu ona nije dodijeljena prošle godine.

To bi moglo značiti da se oda priznanje sudanskoj mreži grupa koje pružaju pomoć tokom građanskog rata ili nevladinim organizacijama poput Save the Children, koje pružaju pomoć djeci u sukobima, ocjenjuju stručnjaci.

Nobelov komitet pod pritiskom

Ali također se razmatra hoće li Komitet odgovoriti na Trumpove izazove međunarodnom poretku do kojeg mu je toliko stalo, rekao je Eivind Stenersen, historičar koji je pisao o Nobelovoj nagradi za mir.

„Imaju određeni pritisak da budu čvrsti prema Trumpu. U ovoj ozbiljnoj međunarodnoj situaciji ova godina traži Nobelovu nagradu za mir koja će braniti liberalnu demokratiju, međunarodno pravo i ljudska prava“, rekao je on.

To bi značilo odati priznanje Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) u vrijeme kada Washington sprema sankcije protiv tog tribunala, rekli su izvori, dok bi nagrada Međunarodnom sudu pravde podržala suverenitet država i mirno rješenje sukoba.

Trumpa su za nagradu više puta nominirali lideri Kambodže, Izraela i Pakistana, ali njegove šanse da je dobije su dosta male, smatra Gjerløw.

Trumpov pritisak na Norveški Nobelov komitet mnoge je zaprepastio, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Ressu, filipinsku i američku novinarku, koja je rekla da je prošle godine posmatrala te događaje s „užasom“.

„Siledžije ne vladaju svijetom. Postoje standardi po kojima živimo. Sila ne čini da su stvari u redu“, rekla je ona Reutersu u septembru tokom posjete Oslu.

federalna.ba/Beta