Stručnjaci pozivaju svijet da Trumpove prijetnje Grenlandu shvati ozbiljno

Stručnjaci su upozorili da obnovljeni interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za Grenland, nakon vojne intervencije u Venecueli, treba smatrati ozbiljnom prijetnjom, ukazujući na šire obrasce u njegovoj vanjskoj politici.

Mark Kersten s Univerziteta Fraser Valley u Kanadi, Rasmus Sinding Sondergaard, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije (DIIS), te Trita Parsi, potpredsjednik Instituta Quincy, govorili su za Anadolu o Trumpovim nedavnim izjavama o Grenlandu.

Kersten je rekao da je rizik od američkog napada na Grenland stvaran i da ga međunarodna zajednica treba tretirati kao neposrednu zabrinutost.

Naglasio je da Trumpov pristup međunarodnim odnosima izgleda kao izazov samim temeljima međunarodnog prava.

Dodao je da Trumpovo divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tokom aneksije Ukrajine, podrška izraelskim akcijama na Zapadnoj obali, kao i prijetnje aneksijom upućene Grenlandu pa čak i Kanadi, ne treba posmatrati kao izolirane slučajeve, već kao međusobno povezane događaje.

Prema Kerstenu, Trump svaku slabost vidi kao priliku za eksploataciju i dominaciju, zbog čega je ključno da države odgovore jasnom i zajedničkom podrškom vladavini prava.

Unutrašnje podjele među evropskim zemljama 

Sondergaard je rekao da, iako u Kopenhagenu preovladava stav da je vjerovatnoća američkog vojnog udara na Grenland i dalje niska, takva mogućnost se u slučaju Trumpa ne može u potpunosti isključiti, što situaciju čini posebno zabrinjavajućom.

Podsjetio je na poziv EU-a na poštivanje međunarodnog prava u slučaju Venecuele, ističući da je to bila minimalna očekivana reakcija.

Također je ukazao na unutrašnje podjele među evropskim državama oko toga kako odgovoriti na upotrebu sile od strane SAD-a bez jasnog pravnog opravdanja.

Posvećenost međunarodnom pravu 

Parsi je kritikovao stav Evrope, tvrdeći da je većina evropskih država već napustila svoju posvećenost međunarodnom pravu, što je posebno vidljivo u njihovom pristupu krizi u Gazi. Ocijenio je da su, ne osuđujući u potpunosti tako očigledna kršenja, time zaokružili to udaljavanje, upozoravajući da bi se takav pasivan stav mogao na kraju obiti o glavu.

Smatra da bi, ukoliko Trump krene u pokušaje aneksije Grenlanda, mnoge zemlje Globalnog juga mogle odgovoriti Evropi istim retoričkim strategijama, tvrdeći da prate situaciju, ali izbjegavajući pravne rasprave.

Prema njegovom mišljenju, Evropa bi se tada suočila s posljedicama vlastite neaktivnosti.

Trump je više puta insistirao da bi Grenland trebao biti pod američkom kontrolom, nazivajući ga strateškom nužnošću i ključnim resursom za odbranu slobodnog svijeta.

Njegove izjave izazvale su kritike i na Grenlandu i na međunarodnom planu.

U jednoj od svojih najnovijih izjava, Trump je Grenland opisao kao izuzetno stratešku lokaciju i tvrdio da je trenutno okružen ruskim i kineskim plovilima.

Kao odgovor, danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da Trumpove ponovljene izjave interesa za Grenland moraju biti shvaćene ozbiljno, pozivajući američkog predsjednika da "prestane s prijetnjama".

Dodala je da bi eventualni američki vojni napad na drugu članicu NATO-a značio kraj svega, uključujući sigurnost koja postoji još od Drugog svjetskog rata.

Dan nakon američke vojne operacije u Venecueli u kojoj je u subotu zarobljen predsjednik Nicolas Maduro, Trump je ponovo pozvao na preuzimanje Grenlanda u interesu "nacionalne sigurnosti".

"Potrebni su nam Grenland, sa stanovišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći osigurati", rekao je Trump, odgovarajući na pitanje o mogućim američkim potezima prema Grenlandu.

Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske i više puta je odbacio prijedloge koji sugeriraju bilo kakav prijenos suvereniteta na SAD.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen rekao je da žele održavati dijalog sa SAD-om putem odgovarajućih diplomatskih kanala.

federalna.ba/AA