Stručnjaci EU: Koheziona politika ključna za proširenje Unije na Zapadni Balkan
Nezavisna grupa stručnjaka predstavila je Evropskoj komisiji izvještaj o kohezionoj politici Evropske unije, u kojem se ocjenjuje da je ta politika od ključnog značaja i za prevladavanje ekonomskog i razvojnog jaza koji postoji između zemalja Unije i budućih potencijalnih članica sa Zapadnog Balkana i iz istočne Evrope. "Potencijalnim proširenjem na Zapadni Balkan i istočnu Evropu, EU će morati da se pozabavi pojačanim ekonomskim, socijalnim i teritorijalnim disparitetima. Te promjene govore o potrebi robusne kohezione politike na teritoriji cijele EU, posebno u svjetlu novih izazova i troškova, uključujući i integraciju novih članica", piše u izvještaju.
Koheziona politika EU ima za cilj da ujednači ekonomski i održivi rast i kompetitivnost evropskih regiona, stvori nova radna mjesta i unaprijedi kvalitet života u zemljama članicama, i u krajnjem efektu ujednači standard života ljudi. U tu svrhu, EU je za period od 2021. do 2027. godine izdvojila gotovo 392 milijarde eura, što je skoro trećina njenog višegodišnjeg budžetskog okvira.
U izvještaju grupe stručnjaka, koju je inicirala evropska komesarka za koheziju i reforme Eliza Fereira, podsjeća se da je EU odlučila da uključi u članstvo i zemlje Zapadnog Balkana - Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, kao i Moldaviju, Ukrajinu i Gruziju.
"Sve te zemlje imaju znatno niži Bruto društveni proizvod (BDP) od Bugarske, koja je najmanje razvijena članica EU-27. Tako je na primjer Crna Gora, koja je najviše napredovala kao kandidat, 2022. godine bila na svega 50 odsto prosječnog BDP EU mjereno po standardnoj kupovnoj moći. Albanija i BiH su bile na malo više od trećine", piše u izvještaju.
Dodaje se da za Ukrajinu i Moldaviju ne postoje precizni podaci, ali da je BDP u tim zemljama još i niži. U izvještaju se podsjeća i da u svim zemljama koje teže ulasku u EU postoje i unutrašnje regionalne razlike u razvijenosti.
Ipak, u izvještaju se naglašava da je proširenje na Zapadni Balkan od strateškog značaja za EU.
"To proširenje postavlja značajne izazove, ali otvara i ogromne mogućnosti. Uspjeh će zavisiti od zajedničkog napora političkih lidera EU i zemalja članica, koji moraju da pokažu političku volju i izdvoje neophodne resurse kako bi ono postalo realnost", piše u izvještaju.
"Proširenje je jedinstvena šansa za reafgirmaciju vrijednosti i ciljeva EU, a snažna koheziona politika je ključna za uspjeh. Izvlačenjem pouka iz prošlih iskustava i prilagođavanjem sadašnjim izazovima, EU može da obezbijedi da koheziona politika zacementira to proširenje i doprinese stabilnijoj, bogatijoj i jedinstvenijoj Evropi", zaključujuu straučnjaci.
EU kohezionu politiku sprovodi novcem iz nekoliko fondova.
To su Evropski regionalni razvojni fond (ERDF) koji služi ulaganjima u evropske regione i gradove, Kohezioni fond (CF) za investicije u ekologiju i transport u manje razvijenim članicama, Evropski socijalni ond plus (ESF+) čiji je cilj otvaranje radnih mjesta i stvaranje inkluzivnih društava, i konačno Fond za pravednu tranziciju (JTF) koji pomaže regione pogođene privrednom tranzicijom koju zahtijeva borba protiv klimatskih promjena.
federalna.ba/Beta