Plakalo: Približavanje Evropskoj uniji donosi samo koristi za građane BiH

Približavanje Evropskoj uniji donosi samo koristi za građane Bosne i Hercegovine i u interesu je svih političkih predstavnika da svaki građanin Bosne i Hercegovine, uslijed reformi i evropskih zakona koji se budu donosili i usvajali u narednoj godini, postaje bliži Europskoj uniji.

Ovo je u razgovoru za Fenu kazao generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo, govoreći o tome šta je to za Bosnu i Hercegovinu bilo najznačanije u ovoj godini kada su u pitanju eurointegracije, kao i o izazovima u godini pred nama.

Podsjetio je da je prije svega na početku ove godine Bosna i Hercegovina napravila značajan pomak po pitanju usvajanja nekoliko zakona koji su rezultirali odlukom Evropske komisje o sticanju statusa pregovarača uz određene uvjete. Ti su uvjeti morali biti ispunjeni kako bi se donio pregovarački okvir za Bosnu i Hercegovinu od strane Evropske komisije i koji bi se zatim uputio na Evropsko vijeće, kako bi se prihvatio i samim tim činom Bosna i Hercegovina trebala je dobiti datum za održavanje bilateralne konferencije između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije kojom bi i službeno započeo proces pregovaranja sa unijom.

- Nažalost, uslijed nepostojanja konsenzusa oko baznih pitanja i reformi koje je Evropska komisija zahtijevala od Bosne i Hercegovine, te uzimajući u obzir da je 2024. godina bila izborna godina održavanja lokalnih izbora, došlo je do zastoja u usvajanju prioritetnih EU zakona i reformi, kao i neusvajanja reformske agende Bosne i Hercegovine potrebne za implementiranje plana rasta EU, finansijskog projekta od šest milijardi eura, namijenjenog državama Zapadnog Balkana u periodu do 2027. godine. Ukoliko sagledamo zaključke sa nedavnog zasjedanja Evropskog vijeća u Briselu, koji govore o stagnaciji reformi nakon pozitivne odluke za dodjeljivanje statusa pregovarača Bosni i Hercegovini u martu mjesecu ove godine, možemo samo da konstatujemo kako su oni opravdani, te da u 2024. godini nije bilo zapaženog napretka prema Evropskoj uniji - ocijenio je Plakalo.

Pored neusvajanja reformske agende, naglasio je, zakoni poput zakona o sudu, novog zakona o VSTV-u, neimenovanja glavnog pregovarača BiH sa EU, neimenovanja IPA 3 koordinatora za pretpristupne fondove Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu, ostaju neimplementirane obaveze.

Pozitivno je, istaknuo je, da je napokon parafiran sporazum sa evropskom agencijom za kopnenu i obalnu stražu odnosno Frontexom, te da se njegovo potpisivanjem očekuje krajem februara ili početkom marta slijedeće godine. Također i usvajanje dva nacrta zakona, o zaštiti ličnih podataka i zakona o graničnoj kontroli, koji zbog zahtjeva od strane entitetskih predstavnika iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nisu usvojeni zbog zahtjeva da se o njima prije usvajanja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, raspravlja na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. To je spriječilo Bosnu i Hercegovinu da na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana održanom u Briselu dan poslije usvajanja ova dva zakona, pošalje poruku da se i Bosna i Hercegovina malim ali važnim koracima kreće prema Evropskoj uniji.

- Ono što je svakako važno je godina koja je ispred Bosne i Hercegovine i očekivanja samog Brisela da napokon usvajanjem novih zakona iz oblasti pravosuđa, kao i konačnim usvajanjem reformske agende za plan rasta EU, Bosna i Hercegovina napravi pomake i otvori svoje pregovore, pristupi planu rasta EU kao i sve ostale zemlje Zapadnog Balkana, te tako započne jednu novu stranicu odnosa sa Europskom unijom. Ta stranica neće biti nimalo jednostavna s obzirom na stepen obaveza koje će Bosni i Hercegovini biti isporučivane. Međutim, prije svega važno je izgraditi osnov za saradnju u procesima EU integracija, definirati zajedničke interese između svih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini i konačno započeti sa ispunjavanjem reformskih zakona ključnih za pristupanje Bosne i Hercegovinu unutar punopravnog članstva Europske unije - kaže Plakalo.

Navodi da su do sada geopolitičke i geostrateške okolnosti donosile benefite za Bosnu i Hercegovinu, ali ne možemo konstantno računati na njih, i doći će svakako vrijeme kada će se samo gledati ono što je urađeno i dostavljeno Briselu.

- Stoga u slijedećoj godini, iako u vrlo kompleksnom sistemu odlučivanja i još kompleksnijoj ustavnoj strukturi u Bosni i Hercegovini, najvažnije bi bilo da svi politički predstavnici koji su dobili povjerenje naroda i građana ove države, bez obzira pripadaju li poziciji ili opoziciji, shvate važnost integrisanja Bosne i Hercegovine unutar Europske unije, te činjenicu da približavanje EU donosi samo koristi za građane Bosne i Hercegovine i da je interesu svakih političkih predstavnika da svaki građanin Bosne i Hercegovine, uslijed reformi i europskih zakona koji se budu donosili i usvajali u narednoj godini, postaje bliže Europskoj uniji. Upravo zbog toga je u godini ispred nas potrebno riješiti i pitanje popunjavanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kao najviše pravosudne institucije u Bosne i Hercegovini, koji garantuje svakom građaninu Bosne i Hercegovine zaštitu njegovih prava i koji najvažniji stub sudske vlasti u svakoj državi - rekao je Plakalo.

Ističe da se usvajanjem reformske agende i aktiviranjem plana rasta EU za Bosnu i Hercegovinu otvara ekonomski projekat koji će ekonomski poboljšati razne oblasti u bosanskohercegovačkom društvu, što uz početak pregovora kada se prethodno za to stvore uslovi, treba predstavljati prioritet u 2025. godini.

- Ali, svakako je potrebno i usvajanje novih EU zakona, posebno zakona i reformi iz oblasti zaštite slobode izražavanja, okupljanja, medija, civilnog društva, ukidanje kriminaliziranja klevete u entitetu Republika Srpska, preovladavanje prošlosti i pomirenja, reformi obrazovanja i zabrane veličanja ratnih zločina i zločinaca, koji također ostaju kao prioriteti u godini ispred nas, kao i sve utvrđene presude međunarodnih sudova, te Evropskog suda za ljudska prava, koje Bosna i Hercegovina treba implementirati unutar svog pravnog sistema. Zapravo, mnogo toga je što je i do sada trebalo biti riješeno, pa se prenosi i u narednu 2025. godinu, što svakako predstavlja mnogo obaveza za Bosnu i Hercegovinu u slijedećoj godini - rekao je Plakalo.

federalna.ba/Fena