Strategije i zakoni ne garantuju ravnopravnost žena u Bosni i Hercegovini

Strategije, zakoni i projekti rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini ne znače automatski da su žene ravnopravne, ekonomski samostalne i politički prisutne. Dan nakon Dana žena, povijesno značajnog datuma, naša novinarka Meliha Škrijelj analizira koliko je posla i borbe još uvijek pred ženama.

Zakonska ravnopravnost vs. stvarna diskriminacija

Zakonski ravnopravne, a žive diskriminaciju. Žene u Bosni i Hercegovini, osim fizičkog nasilja, žrtve su i ekonomskog, jer brojke od 40 posto njihovog učešća u radnoj snazi u našoj zemlji govore o diskriminaciji i po tom osnovu.

„To zovemo feminizacija siromaštva, jer statistike pokazuju da žene ne samo da su slabije plaćene za iste poslove, nego su i dominantno angažovane u sivoj ekonomiji. Dovoljno je bilo proći jučer ulicama i vidjeti – u mnogim uslužnim djelatnostima žene su te koje rade“, kazala je Jadranka Miličević, izvršna direktorica Fondacije CURE.

Jasminka Džumhur, ombudsmanka za ljudska prava Bosne i Hercegovine, ističe: „Tamo gdje su niže plaćeni poslovi, dominantno su žene. Ako pogledate centre za socijalni rad, sigurnost, upravljanje i nadzorne odbore u korporacijama, odnosno upravljanje javnim resursima, dominantno su zastupljeni muškarci.“

„Imali smo istraživanje žena na direktorskim i rukovodećim pozicijama i rezultati su porazni. U Bosni i Hercegovini i dalje vrijedi 'stakleni plafon' – žene mogu doći do određenih pozicija, ali uz veliki napor. Iako imaju ekspertizu, pozicije gdje se donose odluke o budžetima i drugim ključnim pitanjima uglavnom ostaju muškarcima", navodi Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine. 

Političke kvote i realnost

Kao i politika i pozicije odlučivanja. Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisao je kvote, prema kojim na kandidatskim listama za izbore mora biti najmanje 40 posto žena, a u Bosni i Hercegovini je taj procenat oko 25 posto. Kako na listama, tako i u vlasti, ostaju u sjeni muških kolega.

„To možemo vidjeti i po plakatima – ako su tri muškarca i jedna žena, jasno je da se ženama ne pruža jednaka mogućnost, prije svega unutar političkih stranaka. Rezultat je da se ne ostvaruje 40 posto žena, a u državnom parlamentu, Domu naroda, i ministarstvima žene su i dalje nedovoljno zastupljene“, rekla je Džumhur.

„Nakon izbora ostaje 'mala bara, puno krokodila'. Rijetko se uspije doći do visoko pozicioniranih mjesta. Naš izborni sistem nije 'women friendly'“, naglašava Filipović-Hadžiabdić.

„Možete misliti, a vidimo kakva je tenzija i narativi koji dolaze od političkih lidera. Ponovno moramo razmotriti kako ćemo, i hoćemo li, nakon općih izbora imati 40 posto žena na mjestima odlučivanja u javnom i političkom životu“, kazala je Miličević.

Diskriminacija u brojkama i EU prioriteti

Ombudsmani Bosne i Hercegovine u prošloj godini imali su više od 36% više žalbi za diskriminaciju, a po osnovu spola i društvenog položaja bilo ih je devet. Ukidanje diskriminacije, jačanje ravnopravnosti spolova jedan je od 14 Prioriteta na EU putu.

federalna.ba