Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine nalazi se na ivici provalije, konstatovao je direktor te institucije kulture od državnog značaja Strajo Krsmanović. On je kazao da je to stanje koje traje beskonačno dugo i kojem se ne nazire rješenje.
- Mi smo u ovoj godini s manjkom od tri plate. Ali to nije najveći problem. Najveći problem je što ulazimo u period potpune, ali potpune neizvjesnosti. Više nemamo ni jedan stabilan izvor finansiranja kada je u pitanju plata, naknade i održivost ove kuće. Svi se poigravaju sa nama. I kad kažem sa nama, u velikoj mjeri mislim i na naše kolege koje su istom položaju kao i mi. Ova kuća i dalje nema upravu. Ovu kuću i dalje vodi penzioner - istaknuo je Krsmanović.
On je istaknuo da problem Umjetničke galerije BIH nije problem kulture, u smislu da se od kulture teško živi, da je loš odnos prema kulturi.
- To je tačno. Ali mi sanjamo taj loš odnos u kojem žive naše kolege koje imaju riješen status - istaknuo je Krsmanović prilikom obraćanja medijima na godišnjoj pres-konferenciji Umjetničke galerije BiH.
Krsmanović se osvrnuo na rad ministarstava na svim nivoima koji bi se između ostalog trebali baviti i kulturom.
Tako kako navodi Vijeće ministara BiH ima Ministarstvo civilnih poslova u čijoj je nadležnosti kultura.
Ali, kako ističe direktor Umjetničke galerije BiH, ova država nema nikakvu kulturnu politiku, nikakvu kulturnu strategiju.
Kad je riječ o Federalnom ministarstvu kulture, Krsmanović ističe da u tom ministarstvu "ministrica nije ni razumjela zašto je birana".
- Tamo se aktivnosti Ministarstva svode na smiješne priredbe na šetalištu koje uglavnom posjećuju zaposlenici. To nije njen posao. Njen posao je da vodi kulturnu politiku Federacije BiH. Ona to uporno ne radi. Ona se svela na blagajnicu koja dijeli neki novac. Pritom kad smo mi u pitanju dijeli ga tako da to spada u domen krivične odgovornosti. Zato što zloupotrebljava budžet - smatra Krsmanović.
Direktor Umjetničke galerije BIH Strajo Krsmanović pojašnjava da u budžetu postoji stavka „grant institucije kulture i obrazovanja od značaja za BiH“.
- S tog granta Galerija je prošle godine dobila 18.000 KM. Od naših para nama namijenjenih. Ja mislim da to spada u domen krivične odgovornosti. Jer budžet ne smije dirati niko osim onoga ko ga je donio a to je Parlament Federacije BiH – ističe Krsmanović naglasivši da sredstva sa te stavke nerijetko dobiju drugi korisnici kojima nisu zakonski namijenjena.
Kad je riječ o Kantonalnom ministarstvu, to je, smatra Krsmanović, jedino sa kojim postoji komunikacija i od koga imaju pomoć i podršku te su i zahvaljujući tom ministarstvu institucije kluture preživjele ovu godinu.
Od Ministarstva kulture Kantona Galerija je dobila 180.292 KM. Od Federalnog ministarstva obrazovanja dobila je 50.000. što je oko 230.000 KM namijenjenih za takozvani hladni pogon, plate i održavanje.
Umjetnička galerija BiH zaradila je na osnovu ulaznica, prodaje suvernira, iznamljivanja oko 122.000 KM, što je ukupno 352.000 KM.
Rashodi su bili 486.000 KM, tako da Galeriji nedostaje 133.186 KM, naveo je Krsmanović.
Krsmanović ističe da se sa problemima plata nose 30 godina, da je bilo godina kad nisu čitavu godinu imali plate, pa nisu imali plate po osam mjeseci, te da je sada neizvjesno kada će je dobiti.
- Nekako mi to preživimo i čuvamo kuću. Međutim, ono čega se ja bojim je naš fundus. Taj fundus nije naše vlasništvo. On je vlasništvo ovog naroda, preneseno ove države. Ako se desi da Elektroprivreda isključi struju, samo na nekoliko dana, a desiće se, ako nije plaćeno, rizikujemo šest i po hiljada uništenih umjetničkih djela neprocjenjive vrijednosti. Ako se to desi, onda je to katastrofa - istaknuo je direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović.
On je dodao da zaposleni u Galeriji nisu tu zato što ih je neko uhljebio, već da čuvaju kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine.
Krsmanović smatra da je najgore neriješavati nikako problem kulturnih institucija BiH, a ako nadležni ne znaju kako zaposleni u tim institucijama znaju.
U toku ove godine Umjetnička galerija BiH realizovala je 16 izložbi, uz stalnu postavku dostupnu posjetiocima tokom cijele godine, kao i četiri gostovanja van prostora Galerije (Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg, KSC Bugojno, Galerija Likum Visoko i Galerija Općine Novi Grad – dvije izložbe), čime je programski sadržaj Galerije predstavljen i izvan institucije.
Izložbeni program dodatno je obogaćen sa sedam koncerata klasične muzike, koji su Galeriju potvrdili i kao aktivan kulturni prostor otvoren za različite umjetničke forme.
Poseban fokus bio je na publici i obrazovanju. U Galeriji su održane 32 muzejsko-obrazovne aktivnosti namijenjene djeci školskog uzrasta, djeci i mladima sa invaliditetom, odraslima i osobama treće životne dobi.
Edukativno djelovanje van zidova institucije, Galerija je sprovela u Centru za sport i kulturu „Safet Zajko“, Centru za kulturu Mostar i muzejima u Štipu i Prilepu (S. Makedonija).
Tokom ove godine, proširili su inkluzivno djelovanje u oblasti edukacije i na slijepe i slabovidne osobe.
Od ove godine, populaciji slijepih osoba, dostupni su didaktički materijali u vidu taktilnih slika, skulptura i audio opisa 10 umjetničkih djela iz stalne postavke.
U završnoj fazi je i digitalna inkluzivna E-knjiga, pod nazivom „Putovanje kroz umjetnost Bosne i Hercegovine” čiji će multimedijalni sadržaji zadovoljiti potrebe, slijepih, gluhih i osoba s intelektualnim teškoćama.
Galeriju je u 2025. godini posjetilo 6.460 posjetilaca, najviše u ljetnim mjesecima. Zbirka Gaerije je obogaćena sa 19 novih umjetničkih djela.
Iduće godine Umjetnička galerija BiH obilježit će 80 godina od osnivanja.
Fena/federalna.ba