Stoltenberg: Samoodbrana Ukrajine i pomoć NATO nije eskalacija rata
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je danas na kraju sastanaka ministara spoljnih poslova zemalja članica u Pragu da samoodbrana Ukrajine tako što gađa ciljeve u Rusiji nije eskalacija rata već temeljno pravo napadnute zemlje, upisano u Povelju UN. "Rusija je počela ovaj rat, anketirala je Krim 2014. godine, 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu. Rusija gađa škole, tržne centre, energetske i vodovodne mreže. Rusija ubija ukrajinske civile. Da budem jasan: samoodbrana nije eskalacija. Ukrajina ima pravo i odgovornost da zaštiti svoje stanovništvo a mi pravo da im u tome pomognemo", kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare poslije sastanka.
Ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO sinoć i danas su se na neformalnom sastanku u okviru priprema za samit NATO u julu u Washingtonu složili da svi zapadni saveznici žele da zaustave rat.
"Paradoks je da što spremniji budemo za dugi rat on će se prije završiti", rekao je Stoltenberg.
Povodom najnovijih odluka iz SAD ili Njemačke da se ukida ili ublažava zabrana da ukrajinska vojska gađa ciljeve u samoj Rusiji zapadnim oružjem Stoltenberg je podsjetio da mnoge članice NATO nisu ni na kakav način uslovljavale svoje isporuke oružja.
"Kako se mijenja rat tako se mijenja i pomoć. Pozdravljam što su saveznici omogućili pravo na samoodbranu, znači i gađanje legitimnih vojnih ciljeva u Rusiji. Kada Rusi napadaju sada sa ruske teritorije jedina odbrana jeste da se uzvrati napadom na rusku stranu granice", rekao je Stoltenberg.
Generalni sekretar optužio je Rusiju da ona eskalira rat time što otvara drugi front blizu Harkova.
"(Ruski predsjednik) Putin prijeti zapadnim saveznicima od početka rata ali nije nas zastrašio. On je pokušao da spriječi bilo kakvu podršku. Uvjeren sam da ćemo se na samitu složiti da nastavimo podršku i naći ćemo načina da ta odluka ne bude blokirana", rekao je prvi čovjek NATO.
Ministrima je danas Stoltenberg predložio da se zemlje članice na samitu u Washingtonu obavežu da će i naredne četiri godine izdvajati za pomoć Ukrajini oko 40 milijardi eura godišnje, kao što su učinile u prve dvije ratne godine.
"Nama je potrebno da budemo predvidljivi, dugoročno, da Ukrajina može da planira, da predviđa u ratu. Istovremeno to je poruka Moskvi da nema prostora da čeka. Što je jasnije da imamo dugoročne ciljeve to prije će se završiti rat", rekao je Stoltenberg.
Glavna garancija bezbjednosti za Ukrajinu biće njeno eventualno članstvo u NATO, što je, međutim , prema riječima Stoltenberga veoma dug proces.
Jens Stoltenberg upozorio je takođe da Rusija ne bi mogla da izvrši agresiju na Ukrajinu i vodi rat bez podrške Kine koja joj isporučuje, kako je kazao, 90 odsto elektronskih komponenti nužnih za proizvodnju raketa i oružja i da je zato potrebna veća saradnja NATO sa partnerima u oblasti Pacifika.
federalna.ba/Beta