Štete od poplava donose poskupljenja hrane

Velike količine padavina i poplave koje su proteklih dana zahvatile BiH dovest će do znatno manjih prinosa žitarica, te voća i povrća, što će direktno utjecati na cijene tih proizvoda, ali i manjak domaće proizvodnje. Kada se još uzme u obzir da je sjetva bila četiri puta skuplja u odnosu na prethodne godine, a plasman i otkupna cijena niski, zbog čega je veliki broj proizvođača gasio farme i proizvodnju - sasvim je sigurno da bh. privredi prijeti kolaps.

U zavisnosti od lokaliteta, štete, procjenjuje se, iznose od 40 do 100 posto. U majevičkom kraju, vodena bujica je potpuno opustošila veliki broj parcela.

„Ljudima je otišao i kukuruz i pšenica, a jagode pogotovo. Ovdje je najmanje 50 duluima jagoda otišlo. Štete su ogromne, ne možeš ti sad to ni izbrojati koliko je tu truda uloženo, sredstava. Ovu godine počela je sezona i završila što se tiče poljoprivrede“, kaže poljoprivrednik Samir Karasuljić.

Ostali su, kažu, bez ičega. Ono što nije uništila poplava, uništilo je toplo vrijeme i velike količine padavina koje su dovele do pojave biljnih bolesti, što će dodatno umanjiti prinose. Proizvođači su očajni. Sjetva nikad skuplja, a žetva neizvjesna.

„Sad je četiri puta skuplje - ja sam za nekih 350-ak duluma davao nekih 20.000, a sad je to otišlo na 50.000“, govori Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Dok ratari zbrajaju štete, posebno zabrinjava činjenica, kažu ekonomisti, da zbog sličnih klimatskih uvjeta u okruženju, hranu iz regiona nećemo moći uvoziti po povoljnim cijenama. Prije svega kada je riječ o hljebnom žitu, koje čini 70 posto našeg tržišta.

„Mi nemamo robne rezerve sa kojima bi se moglo u ovakvim situacijama intervenisati i stabilizovati cijena pšenice na tržištu. Pored toga, znamo da domaća pšenica učestvuje 30-35 posto u prehrambenoj industriji, a ostatak uvozimo iz Srbije i Mađarske - toj uvoznoj pšenici cijenu diktira berza i mi na to ne možemo utjecati“, upozorava Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Ogorčeni ratari najavljuju gašenje proizvodnje jer, kažu, niko od nadležnih ne radi ništa na zaštiti domaću proizvodnju. Uvoz je nekontrolisan, cijene diktira berza i države regiona, a žetva hljebnog je na pragu i nije izvjesna, s obzirom na to da su, kako kaže poljoprivrednik Petar Dragojlović, svi magacini puni prošlogodišnjeg roda pšenice: „Otiđite u svaki mlin - svako će vam reći da oni sa pšenicom nemaju gdje, da su puni, da ne znaju ni šta će, ni hoće li ikako otkupljivati pšenicu, a cijena ih svakako ne interesuje“.

„Koja je to matematika da ja ulažem u proizvodnju, da nemam iza sebe države, da se ne zna pošto će to biti, kakva će biti cijena? Nema toga više - to je bilo i trajalo. Bilo nas je 15.000, a sad u Semberiji nema nas 1.000-2.000 proizvođača. Ovo ide ka katastrofi“, dodaje Bakajlić.

Loši vremenski uvjeti i smanjenje proizvodnje dovest će do manjka poljoprivrednih proizvoda, što neminovno dovodi i do poskupljenja. Poljoprivredna proizvodnja u BiH velikim dijelom bazirana je na uvozu što bi, tvrde analitičari, uvoznicima mogao biti alibi za dodatno povećanje cijena.

„Rijetko ćemo moći očekivati od nekog poslodsavca da ima društveno odgovoran rad i poslovanje, da procjenjuje situaciju i u skladu s tom formira cijene svoje robe. Svi će nastojati da iskoriste situaciju i zarade što više. Ali, na drugoj strani, odgovorne države prave situaciju da eliminišu monopole koji stvaraju uvjete“, objašnjava politički analitičar Milenko Stanić.

Potrošačka korpa u BiH, po svemu sudeći, mogla bi postati – kesa. Od nadležnih sada i proizvođači i građani očekuju reakciju. Do sada je, u čitavom nizu inflatornih udara, nisu dobili.

federalna.ba