Šta treba znati uoči presude Međunarodnog suda pravde o genocidu nad Rohingyama u Mjanmaru
Međunarodni sud pravde (ICJ) u četvrtak će donijeti presudu u značajnom postupku protiv Mijanmara, optuženog za počinjenje genocida nad muslimanskom manjinom Rohingya, gotovo sedam godina nakon pokretanja postupka.
Izricanje presude zakazano je za 10 sati po lokalnom vremenu u Palači mira u Hagu, u Nizozemskoj. Sud će odlučiti je li Mijanmar prekršio obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.
Predsjednik ICJ-a, sudija Yuji Iwasawa, pročitat će presudu, koja će biti konačna i na koju neće biti moguće uložiti žalbu.
Postupak je u novembru 2019. pokrenula zapadnoafrička država Gambija, a odnosi se na vojnu operaciju u Mijanmaru 2017. godine, zbog koje je više od 700.000 Rohingya bilo prisiljeno pobjeći u susjedni Bangladeš.
Šta je dovelo do pokretanja postupka?
Vojska Mijanmara pokrenula je 25. augusta 2017. operacije u sjevernom dijelu savezne države Rakhine, nakon napada pobunjenika Rohingya na sigurnosne položaje.
Prema istražiteljima Ujedinjenih nacija, vojna kampanja uključivala je masovna ubistva, seksualno nasilje i spaljivanje sela Rohingya.
Više od 700.000 Rohingya prebjeglo je u Bangladeš, pridruživši se stotinama hiljada ljudi koji su već bili raseljeni zbog ranijih progona.
Istražna misija UN-a zaključila je 2018. godine da postoji dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv visokih vojnih zvaničnika Mijanmara zbog genocida.
Mijanmar je odbacio optužbe, opisujući svoje operacije kao legitiman odgovor na terorizam.
Zašto je Gambija pokrenula postupak?
Gambija je 11. novembra 2019. podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde, optužujući Mijanmar za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Postupak je pokrenut uz podršku Organizacije islamske saradnje, koja okuplja 57 država članica.
Iako je Gambija geografski udaljena od Mijanmara, obje države potpisnice su Konvencije o genocidu.
Gambija je tvrdila da sve države potpisnice imaju obavezu sprečavanja i kažnjavanja genocida, bez obzira na to gdje su navodni zločini počinjeni.
Međunarodni sud pravde naknadno je potvrdio pravo Gambije da pokrene postupak.
Za razliku od Međunarodnog krivičnog suda, koji procesuira pojedince, Međunarodni sud pravde utvrđuje pravnu odgovornost država.
Mijanmar odbacuje optužbe za genocid
Mijanmar je tokom cijelog postupka negirao počinjenje genocida.
U decembru 2019. tadašnja civilna liderica Aung San Suu Kyi lično je branila Mijanmar pred Međunarodnim sudom pravde, tvrdeći da je Gambija predstavila nepotpun prikaz sukoba.
Priznala je mogućnost upotrebe nesrazmjerne sile, ali je odbacila optužbe o postojanju genocidne namjere.
Mijanmar je tvrdio da su njegove sigurnosne snage odgovarale na napade Arakanske vojske spasa Rohingya.
Nakon vojnog udara u februaru 2021. godine, vojne vlasti Mijanmara nastavile su braniti državu u postupku.
Gambija je ostala pri tvrdnji da razmjere, sistematičnost i usmjerenost nasilja prema Rohingyama dokazuju namjeru uništenja ove zaštićene grupe.
Šta je Međunarodni sud pravde dosad odlučio?
Sud je 23. januara 2020. naredio Mijanmaru da poduzme sve mjere u okviru svojih mogućnosti kako bi spriječio genocid nad Rohingyama.
Također je naložio očuvanje dokaza o navodnim zločinima i redovno dostavljanje izvještaja o provođenju mjera.
Privremene mjere bile su pravno obavezujuće, ali njima nije utvrđeno je li genocid počinjen.
Sud je 22. jula 2022. odbacio preliminarne prigovore Mijanmara, potvrdio svoju nadležnost i omogućio nastavak postupka.
Jedanaest država, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, naknadno se uključilo u postupak kako bi iznijelo argumente o tumačenju Konvencije o genocidu.
Završna saslušanja održana u januaru 2026. godine
Međunarodni sud pravde održao je rasprave o meritumu predmeta od 12. do 29. januara 2026. godine.
Obje strane predstavile su pravne argumente, a Sud je saslušao svjedoke i razmotrio dokaze stručnjaka.
Gambija je zatražila da Sud utvrdi da je Mijanmar prekršio Konvenciju o genocidu, naloži prestanak kršenja obaveza, odštetu žrtvama i garancije da se zločini neće ponoviti.
Mijanmar je osporio optužbe za genocid.
Sudije su započele vijećanje 29. januara, a datum izricanja presude objavljen je 3. novembra.
O čemu će sudije odlučivati?
Ključno pitanje jeste je li Mijanmar počinio djela zabranjena Konvencijom o genocidu s posebnom namjerom da u cijelosti ili djelimično uništi Rohingye kao etničku ili vjersku grupu.
Za dokazivanje genocida potrebno je utvrditi postojanje takve posebne namjere, a ne samo dokazati da su počinjeni masovni zločini.
Sud će također razmotriti obaveze Mijanmara u pogledu sprečavanja i kažnjavanja genocida.
Presuda protiv Mijanmara mogla bi utvrditi njegovu međunarodnopravnu odgovornost i dovesti do naloga za isplatu odštete i drugih mjera.
Presude Međunarodnog suda pravde pravno su obavezujuće, iako Sud nema vlastiti mehanizam za njihovo provođenje.
Presuda bi mogla imati značaj i za postupak protiv Izraela
Ovo će biti tek treća presuda Međunarodnog suda pravde o meritumu predmeta koji se odnosi na genocid, a mogla bi utjecati na tumačenje Konvencije o genocidu u budućim sporovima.
Njeni zaključci mogli bi imati posljedice i za odvojeni postupak koji je Južnoafrička Republika pokrenula protiv Izraela zbog optužbi za genocid u Gazi, koje Izrael odbacuje.
Organizacija Human Rights Watch opisala je predstojeću presudu kao značajan trenutak za preživjele Rohingye.
"Presuda Međunarodnog suda pravde u predmetu protiv Mijanmara predstavljat će ključni trenutak u nastojanjima Rohingya da ostvare pravdu", izjavila je Maria Elena Vignoli, viša pravna savjetnica ove organizacije za međunarodnu pravdu, u saopćenju od 3. novembra.
Za izbjeglice Rohingya koje žive u Bangladešu presuda neće automatski garantovati povratak, odštetu ili krivičnu odgovornost pojedinaca.
Međutim, njome će biti donesena konačna pravna odluka o odgovornosti Mijanmara za navodni genocid, gotovo sedam godina nakon što je Gambija pokrenula postupak.
Hronologija ključnih događaja u postupku protiv Mijanmara
25. august 2017. – Vojska Mijanmara pokreće operaciju u saveznoj državi Rakhine nakon napada pobunjenika Rohingya na sigurnosne položaje. Više od 700.000 Rohingya bježi u Bangladeš usljed izvještaja o masovnim ubistvima, seksualnom nasilju i spaljivanju sela.
27. august 2018. – Istražna misija UN-a poziva na istragu i krivično gonjenje najviših vojnih komandanata Mijanmara zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
11. novembar 2019. – Gambija podnosi tužbu protiv Mijanmara Međunarodnom sudu pravde zbog navodnog kršenja Konvencije o genocidu iz 1948. godine.
10–12. decembar 2019. – Tadašnja civilna liderica Mijanmara Aung San Suu Kyi pojavljuje se pred Sudom u Hagu, odbacuje optužbe o genocidnoj namjeri i brani vojne operacije.
23. januar 2020. – Međunarodni sud pravde nalaže Mijanmaru privremene mjere za sprečavanje genocida, očuvanje dokaza i redovno izvještavanje o provođenju mjera.
1. februar 2021. – Vojska Mijanmara preuzima vlast državnim udarom i svrgava civilnu vladu Aung San Suu Kyi. Vojne vlasti nastavljaju zastupati državu u postupku.
22. juli 2022. – Sud odbacuje preliminarne prigovore Mijanmara, potvrđuje svoju nadležnost i pravo Gambije da pokrene postupak.
3. juli 2024. – Sud prihvata intervencije Kanade, Danske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva i Maldiva, omogućavajući im iznošenje argumenata o tumačenju Konvencije o genocidu.
25. juli 2025. – Sud prihvata dodatne intervencije Belgije, Irske, Slovenije i Demokratske Republike Kongo, čime broj država koje su se uključile u postupak raste na 11.
12. januar 2026. – Međunarodni sud pravde započinje rasprave o meritumu predmeta, tokom kojih Gambija iznosi optužbe protiv Mijanmara.
16. januar 2026. – Mijanmar tokom rasprava odbacuje optužbe za genocid, osporava dokaze Gambije i negira da je utvrđena genocidna namjera.
29. januar 2026. – Sud završava rasprave nakon saslušanja svjedoka, razmatranja stručnih dokaza i pravnih podnesaka obje strane. Sudije započinju vijećanje.
3. novembar 2026. – Međunarodni sud pravde najavljuje izricanje presude za 19. novembar, čime se završava gotovo sedam godina sudskog postupka.
19. novembar 2026. – Zakazano izricanje konačne, obavezujuće presude u 9 sati po GMT-u u Hagu, kojom će biti odlučeno je li Mijanmar prekršio obaveze iz Konvencije o genocidu.
federalna.ba/AA
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.