Šta nas čeka najesen? Porodice se odriču osnovnih namirnica, dok potrošačka korpa dostiže rekordnih 2.800 maraka
Potrošačke cijene u julu ove godine, u prosjeku su porasle za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, a godišnja inflacija iznosi 17,6 posto. Svakodnevna su poskupljenja osnovnih životnih namirnica i ostalih usluga. Porodice se odriču osnovnih namirnica, dok potrošačka korpa dostiže rekordnih 2.800 maraka. Rizik od povećanja inflacije je visok, posebno u slučaju potpunog prekida opskrbe plinom iz Rusije. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da nas čeka teška jesen.
Ekonomski analitičari jedinstveni, čeka nas izazovna jesen. Kataklizmične teze nemaju uporište u rezultatima ekonomije, uvjerava nas vlast koja se od početka godine hvali rekordno punim budžetima. Statistika je neumoljiva. U Bosni i Hercegovini je zabilježen rast cijena proizvoda i usluga za 15,8 posto u odnosu na isti period prošle godine. Posmatrano prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: prijevoz za 1,2 posto, stanovanje, električna energija, plin za 1,1 posto, ostale usluge za 1 posto, rekreacija i kultura za 1,6 posto, restorani i hoteli za 1,3 posto. S obzirom na to da rast cijena ne prati rast primanja, građani su, nažalost, primorani da mijenjaju potrošačke navike.
Sve je skupo i dobro se gleda gdje će se potrošiti svaka marka. Dok platim režije i lijekove, nemam više ni dinara.
Cijena potrošačke korpe dostigla je vrijednost od 2.800 KM, a vlast ne čini ništa kako bi se ublažila ova kriza, kaže Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura:
Mi smo jedina zemlja koja nije samostalno uspjela ništa samostalno poduzeti po pitanju financijske i trgovinske krize. Možda jedina zemlja koja uvozi 80 posto hrane. To je totalni raspad sistema. Od trgovinskog lobija zavisi sve, a institucije ne poduzimaju ništa po pitanju divljanja cijena i pojedinih stavki iz potrošačke korpe. Potrošačka korpa za četveročlanu obitelj je 2.800 KM, do kraja godine će biti i 3.000 KM. Sramota je da u godini kada su se proračuni punili nemilice, jer je sve poskupjelo, ništa nije investirano u poboljšanje kvaliteta života.
Očekuje nas izazovna jesen i zima, posebno kada su u pitanju cijene energenata, tvrde ekonomski stručnjaci Muharem Karamujić i Admir Čavalić.
Azerbejdžanski i turski tok ne mogu snabdjeti potrebe Evrope za plinom tokom predstojeće zime. To može biti veliki problem, ne samo visoke cijene, već i nestašica koja će vjerovatno tokom jeseni i zime biti naglašena.
A svoju budućnost mnogi građani BiH traže van njenih granica.
Ni poljuljana inflacijom ekonomija Evrope nije zaustavila građane BiH da trajno napuste zemlju. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, samo u tri mjeseca više od 5.000 osoba dobile su posao u Sloveniji i Njemačkoj. Istovremeno, poslodavci trebaju više od 6.300 radnika kojih na tržištu nema. Nedostaje radne snage poput građevinara, ugostitelja i informatičara, upozorili su iz Udruženja poslodavaca Federalnu vladu. Uvoz radnika iz drugih zemalja nametnuo se kao spas poslodavcima. Prije nekoliko dana u fabriku namještaja iz Prnjavora stiglo je 10 radnika iz Bangladeša, kaže predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Saša Trivić.
Izvjesno je da nas čeka teška jesen jer troškovi, prije svega energenata, nastavit će povećavati inflaciju, koja da podsjetimo u Federaciji BiH za juli iznosi rekordnih 17,6 posto.