Srednjobosanski kanton pravi snažan iskorak ka energetskoj samoodrživosti
Uručenjem urbanističkih dozvolaza fotonaponske elektrane Gračanica 1 i 2 u Travniku je ozvaničen početak projekta vrijednog 80 miliona maraka, koji EP Bosne i Hercegovine realizira sa evropskom bankom za obnovu i razvoj. Njegovim okončanjem planiranim za dvije godine Srednjobosanski kanton, koji trenutno proizvodi oko 72% potrebne električne energije, te izgradnjom vjetroparka na Vlašiću, pravi snažan iskorak ka energetskoj samoodrživosti.
Na području Srednjobosanskog kantona trenutno najveći dio električne energije proizvede hidroelektrana Jajce 1 i 2. Zbog dodatnih energetskih potreba u rekordnom roku okončan je proces izdavanja urbanističkih saglasnosti za nove oblik proizvodnje električne energije.
"Sretni smo da smo uspjeli nakon donošenja izmjena prostorno-planske dokumentacije kantona okončati ovu prvu fazu dokumentacionu kada se otvara put EP kao najvećem investitoru na području SBK kada je obnovljivi izvori energije u pitanju", istakao je premijer SBK-a Tahir Lendo.
"Sad je stvar jasnija usvajanjem prostornog plana, tako da nas raduje dinamika kojom će EP ići dalje. U suštini oni sada daju zadatke", kaže Amir Šečibović, ministar prostornog uređenja.
Elektoprivreda BiH donijela je investicijsku odluku ukupne vrijednosti od 80 miliona maraka, dogovor oko kreditnog sporazuma je u finalnoj fazi te se do početka juna očekuje i objava javnog poziva.
"Nadamo se da će ova FNE koja će biti ukupne snage 44 megavata sa pripadajućom trafo stanicom biti priključena na prenosnu mrežu BiH početkom 2025. godine dati svoje prve kilovat sate u elektroenergetski sistem BiH", naveo je Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije EPBiH.
"Kanton će s tim projektom i sa onim što slijedi na platou Vlašića u oblasti iskorištavanja vjetropotencijala sigurno doći u situaciju jedne energijske samoodrživosti", smatra ministar privrede Nisvet Hrnjić.
Interes za zelenu energiju doveo je do toga da ima mnogo više zahtjeva za izgradnju fotonaponskih elektrana nego što realno, kako kaže Salkić, kapaciteti elektroenergetske mreže mogu podnijeti, na čemu zajednički trebaju raditi javna preduzeća i privatni investitori.
"I da mreža bude spremna za preuzimanje onog dijela koji se odnosi na distributivnu mrežu uz naravno jedan neizostavan i intenzivan razvoj elektroprenosne mreže, dakle visokonaponske mreže BiH."
No, takvu odluku donosi država a ono što je izvjesno jeste izgradnja dvije najveće fotonaponske elektrane na jalovištu rudnika Gračanica u Bugojnu, čijim će okončanjem ovaj kanton postati lider u proizvodnji zelene energije.
federalna.ba