Kakvi su odnosi Srbije i Crne Gore?

Ako je išta konstantno bilo u ovih manje od godinu dana Vlade Crne Gore sa Zdravkom Krivokapićem na čelu, onda je to konstantno plesanje na ivici opstanka. Formalno prosrpska, pod ogromnim uticajem Srpske pravoslavne crkve, ali, opet, nijedna od želja Srbije nije ispunjena, prije svega povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova i izlazak iz NATO-a.

Dušan Janjić, iz Foruma za etničke odnose, objašnjava da je Krivokapić na neki način iznevjerio očekivanja Beograda: “Problem temeljni je što ih sadašnja politika i većinsko javno mnijenje u Srbiji vide kao dio Srbije. Oni njih ne percipiraju kao ravnopravnog međunarodnog partnera“

“Meni je čitava ta posjeta donijela osjećaj neprijatnosti. Mislim da je to preovlađujuće u Crnoj Gori. Svi koji drže do imidža države nisu se mogli osjećati prijatno kad je najviši Vladin zvaničnik dočekan kako je dočekan i kad je bio očigledno da se on tretira kao da dolazi iz neke drugorazredne i trećerazredne države. To govori i o tome kako Srbija postupa sa onima koje vidi kao inferiornijima ili prema kome ima određene pretenzije”, tvrdi Daliborka Uljarević, iz Centra za građansko obrazovanje.

I OK. Doček je jedno, a kako je prošao ovaj, možemo reći i historijski susret?

“Mislim da nije tajna da mi imamo čitav niz otvorenih pitanja i teških pitanja i da je ova posjeta bila usmjerena na one pozitivne stvari i one stvari koje lako i brzo možemo da pokrenemo, da pokažemo dobru volju jednih prema drugima i da promijenimo dinamiku tih odnosa. I da je bila srdačna. Kad tako gradite odnose, neka pitanja na prvim sastancima ne otvarate i ne pokrećete. Mi smo se sad fokusirali na pozitivne i konstruktivne stvari koje možemo da uradimo”, navela je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić kazao je u prvoj posjeti - koja treba da pokrene čitav jedan lanac dobrih odnosa, dobre namjere, povjerenja – ne treba postavljati pitanja koja možda nemaju odgovore:  “Ja sam odlučio, u dogovoru sa premijerkom, da mi ovoga puta pričamo o onome što nas spaja, da preskočimo priče koje mogu da budu mjesto nekih gorućih tema“.

“Pa, dobro, to je ta mudra, lukava taktika - oko onog o čemu se ne slažemo ne moramo da se javno sporimo. Niti jedna strana, ni Brnabić ni Krivokapić, nisu ni u prilici da to mogu da otvore“, dodaje Janjić.

Veliko je pitanje da li će i biti u prilici da to ikad otvore, jer se Krivokapiću izmiče stolica na kojoj sjedi.

“Do prve posjete je trebalo da dođe u obrnutom smjeru. Treba podsjetiti da su raniji crnogorski zvaničnici odlazili u Beograd, a da mi odavno nemamo posjetu iz Beograda. Da je zaista bilo Srbiji da pokaže otvorenost i prijateljstvo, poslala bi svoje zvaničnike. Vučić nikad nije došao u Crnu Goru u zvaničnu posjetu. To je valjda ta potreba da njemu dolaze u Beograd. Kad je riječ o Krivokapiću, lično vjerujem da je to njegova posljednja posjeta zato što on nema više adekvatnu većinu u Skupštini Crne Gore“, podsjeća Uljarević.

Da li samo igrom slučaja, ali posjeta je iskorištena i za agitovanje Crne Gore da pristupi inicijativi „Otvoreni Balkan“. I tu smo možda vidjeli najiskreniji odnos, konkretno predsjednika Srbije prema Crnoj Gori, čije lice govori sve. Stoga, treba obratiti pažnju i na govor Edija Rame, ali i na Aleksandra Vučića.

„Kad je riječ o Crnoj Gori, ona očekuje da će da se priključe EU sljedeće godine. Rekao sam, ako čekate da se priključite, onda ćemo mi da imamo dodatnog zagovornika i advokata koji će da zastupa Otvoreni Balkan u EU. Zaista želim da na Evropskom savjetu to bude odobreno. Nemamo informaciju da su spremni da to urade, ali kad god uđu u EU, mi smo sigurni da će oni podržati Otvoreni Balkan i da nas neće posmatrati kao neke druge zemlje”, izjavio je Edi Rama, premijer Albanije.

Ovo je prilog iz vanjskopolitičkog magazina Svijet. Sve emisije možete pogledati OVDJE.

federalna.ba