Spor oko Picassove "Guernice": Madrid i Baskija u žestokom političko-kulturnom sukobu pred veliku godišnjicu

Političke tenzije u Španiji dodatno su se rasplamsale nakon što je zahtjev baskijskih vlasti za privremeno premještanje jednog od najpoznatijih umjetničkih djela 20. stoljeća – Guernica – izazvao otvoreni sukob s regionalnom vladom Madrida. U središtu spora nalazi se pitanje treba li ovo remek-djelo Pabla Picassa biti izloženo u Guggenheim Muzeju u Bilbau povodom 90. godišnjice razaranja baskijskog grada Guernice, piše danas The Guardian.

Slika se od 1992. godine nalazi u muzeju Reina Sofía u Madridu, a svi raniji pokušaji njenog premještanja u Baskiju redovno su odbijani. Ipak, najnoviji zahtjev izazvao je ne samo institucionalni otpor već i razmjenu oštrih političkih poruka na najvišem nivou.

Politička prepucavanja: „provincijalizam“ kao glavna optužba

Predsjednica madridske regije Isabel Díaz Ayuso oštro se usprotivila ideji da se „Guernica“ premjesti, naglašavajući da kultura ne pripada isključivo mjestu porijekla. „Nema smisla vraćati sve tamo gdje je nastalo. U tom slučaju bismo trebali poslati sva Picassova djela u Málagu“, izjavila je Ayuso, aludirajući na umjetnikov rodni grad.

Dodala je kako takav zahtjev odražava „provincijalan način razmišljanja“, ističući da je umjetnost univerzalna i da prelazi geografske i političke granice. Kao dodatni argument navela je i stav muzeja Reina Sofía, koji upozorava da bi premještanje slike moglo predstavljati rizik za njenu fizičku očuvanost.

S druge strane, lider baskijskih nacionalista Aitor Esteban uzvratio je jednako oštro, optužujući Ayuso za usko shvatanje identiteta: „Ako iko pokazuje provincijalizam, onda je to ona, čija se ideja nacionalnog identiteta svodi na ispijanje piva na terasi“, rekao je Esteban, podsjećajući na njene stavove tokom pandemije.

Baskijski zahtjev: simbolika i historijska pravda

Predsjednik baskijske vlade Imanol Pradales dodatno je podigao ton rasprave, postavljajući pitanje političke volje centralnih vlasti: „Ima li španska vlada hrabrosti premjestiti ‘Guernicu’? Uspjeli su izmjestiti Francisca Franca iz njegovog groba, ali nisu sposobni premjestiti jednu sliku iz Madrida u Baskiju?“

Baskijska vlada predlaže da se slika izloži u Bilbau od 1. oktobra do 30. juna naredne godine, kako bi se obilježila 90. godišnjica bombardovanja Guernice – događaja koji je duboko obilježio kolektivno sjećanje regije.

Historijski kontekst: umjetnost kao svjedočanstvo rata

Slika „Guernica“ nastala je kao direktna reakcija na bombardovanje koje se dogodilo 26. aprila 1937. godine tokom španskog građanskog ratar. Napad su izveli italijanski avioni, saveznici snaga generala Franca, u jednom od prvih masovnih bombardovanja civila iz zraka – taktike koja će kasnije postati standard u ratovanju.

Broj žrtava nikada nije precizno utvrđen i procjene variraju od 126 do više od 1.600 poginulih. Ipak, bez obzira na brojke, Picassovo djelo postalo je globalni simbol stradanja civila i užasa rata.

Putovanje kroz historiju: od Pariza do New Yorka i Madrida

Picasso je sliku naslikao ubrzo nakon tragedije, a prvi put je predstavljena na međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. godine. Nakon toga, „Guernica“ je putovala Evropom i Sjedinjenim Američkim Državama, šireći snažnu antiratnu poruku. Zbog Picassovog protivljenja režimu Francisca Franca, slika se godinama nije vraćala u Španiju, već je bila izložena u Muzeju modernih umjetnosti u New York Cityju.

Tek nakon uspostave demokratije, djelo je vraćeno u domovinu, gdje od 1992. godine ima stalno mjesto u muzeju Reina Sofía. Taj muzej je 2000. godine čak odbio zahtjev MoMA-e da ponovo posudi sliku, naglašavajući da „najvažniji simbol muzeja mora ostati izuzet od politike posuđivanja“.

Aktuelni spor oko „Guernice“ još jednom pokazuje koliko umjetnička djela mogu biti snažni simboli identiteta, historije i političkih odnosa. Dok Madrid insistira na univerzalnosti kulture i sigurnosti umjetnine, Baskija naglašava njenu duboku lokalnu i historijsku povezanost.

federalna.ba