Speleolozi istraživali podzemlje dinarskog kraja
Planinarski dom tomislavgradskog PD „Orlova stina“ na Blidinjskom jezeru i ove godine bio je kamp u kojemu su se na pet dana okupili i bogato podzemlje dinarskog kraja istraživali speleolozi, biospeleolozi, speleoronioci, arheolozi. Dvanaesta je to po redu Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija “Ponor Kovači – Izvor Ričine“. Organiziralo ju je tomislavgradsko Speleološko društvo “Mijatovi dvori”, a suorganizatori su Udruga "Naša baština" Tomislavgrad, BIOSPELD iz BiH, te ADIPA - Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske Terra Dinarica.
U kampu je svakoga jutra održavan sastanak, gdje se određivao plan istraživanja i raspored ekipa. I na terenu su davane dodatne upute prije ulaska u mračno podzemlje. A onda je slijedio ulazak u tajnoviti podzemni svijet. Dolazak do pojedinih dijelova prilično je zahtjevan.
Multidisciplinarni timovi istražuju sve.
„Speleologija i speleološki objekti su kao osmi kontinent. Znači, uvijek ima nešto za istraživanje za sve struke, za sve znanstvene grane. Tu dolaze geolozi, biolozi, hidrogeolozi, speleolozi... Svi mogu naći svoje mjesto u špiljama“, objašnjava Davor Basara, instruktor speleologije iz Karlovca.
Prof. dr. Lada Lukić-Bilela članica je BIOSPELD-a BiH: „Ja se bavim biofilmom, bakterijskim biofilmom u špiljama koji je vrlo bogat i koji smo već istraživali u Dinaridima i koji ima vrlo važnu ulogu u obezbjeđivanju organske tvari u špilji koja dalje služi, naravno, svim ostalim živim bićima“.
„Ove godine smo opet išli na ronjenje u Ričinu i produžili dio iza drugog sifona za oko 300 m, tako da ide dalje špilja još, ima posla, ne znam kad ćemo završiti“, ističe Sašo Finžgar, član JD Carnium iz Kranja.
Mr. sc. Roman Ozimec, biospeleolog iz Hrvatske –ADIPA, opisuje šta su radili: „Mi smo počeli spajati u biti podzemno ta dva krška polja, Livanjsko i Duvanjsko. Jučer smo dodatno nešto nacrtali novo tamo, tako da to nam je na neki način nit vodilja. Mi znamo da je unutra ogroman sustav samo on se polagano otkriva, nije to jednostavno“.
Uz Ričinu se istraživao još cijeli niz spilja, jama i kaverni.
„U nekom rasponu od 200 km, bili smo tu u Rakitnu, a jedna ekipa bila gore u Resanovcima, tako da je to neki prostor ogroman“, govori Josip Marković, predsjednik SD Mijatovi dvori.
47 istraživača iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine istraživalo je 23 speleoobjekta, od kojih 14 prvi put, a na Dinaridima ih je toliko da će posla biti i za tko zna koliko generacija iza njih.
federalna.ba/Željka Mihaljević