Španija izražava žaljenje zbog nepravde koju su pretrpjeli domorodački narodi Meksika tokom osvajanja

Španija je priznala i izrazila žaljenje zbog „boli i nepravde“ koju su pretrpjeli domorodački narodi Meksika tokom njenog osvajanja Amerike, što označava promjenu tona nakon šest godina diplomatskih nesuglasica zbog zlostavljanja iz kolonijalnog perioda, prenosi Sam Jones za The Guardian.

U martu 2019. godine tadašnji meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador pisao je kralju Felipeu VI i papi Franji, tadašnjem vođi Rimokatoličke crkve, tražeći da se izvinu za „masakre i ugnjetavanje“ tokom kolonijalizma i osvajanja.

Pismo je izazvalo ljut odgovor španske vlade, koja je tada rekla da se Španija ne može suditi za svoje postupke u Meksiku prije 500 godina „u svjetlu savremenih standarda“ te da se zajednička historija dvije zemlje treba posmatrati „bez ljutnje i iz dijeljenog ugla“. Međutim, u petak je španska vlada signalizirala više pomirljiv i kajući pristup. Govoreći na otvaranju izložbe u Madridu posvećene domorodačkim ženama Meksika, španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares osvrnuo se na zajedničku historiju dvije zemlje.

Osvajanje je počelo 1519. godine

„To je vrlo ljudska historija i kao svaka ljudska historija, imala je svoje svijetle i tamne strane,“ rekao je. „Bilo je i bola – bola i nepravde prema domorodačkim narodima kojima je ova izložba posvećena. Postojala je nepravda i ispravno je priznati to danas i izraziti žaljenje, jer je to također dio naše zajedničke historije i ne možemo je niti negirati niti zaboraviti.“

Njegove riječi su stigle četiri dana nakon što je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum ponovo pozvala na izvinjenje. „Slažemo se sa pismom koje je poslao predsjednik López Obrador i još uvijek čekamo odgovor,“ rekla je.

Sheinbaum je pozdravila komentare Albresa, ističući da oni donekle priznaju nepravde iz prošlosti.

„To je prvi korak i pokazuje važnost onoga što smo uvijek govorili: da izvinjenja uzdižu vlade i narode,“ rekla je. „Nije ponižavajuće, naprotiv. Čestitke ministru vanjskih poslova španske vlade, posebno u ovoj Godini domorodačke žene.“

Osvajanje Meksika počelo je 1519. godine kada je Hernán Cortés predvodio stotine vojnika, naoružanih konjima i donoseći bolesti poput velikih boginja, uz pomoć domorodačkih grupa koje su bile u sukobu s Astecima, prema Meksiko Sitiju, tada poznatom kao Tenochtitlán.

Španci su opljačkali grad dvije godine kasnije i nastavili konvertirati domorodačko stanovništvo na katoličanstvo.

federalna.ba/The Guardian (Sam Jones)