'Spajanje postizbornih koalicija postalo hitnije od problema građana'

U fokusu današnjeg izdanja Rezimea bili su poskupljenja, siromaštvo stanovništva, ekonomske politike. Kako i od čega građani da žive pitali smo ekonomske stručnjake Igora Gavrana i Admira Čavalića.

Igor Gavran kaže da je spajanje postizbornih koalicija postalo mnogo hitnije i prioritetnije od rješavanja problema građana.

"Ne mogu reći da sam mnogo očekivao od sjednice Doma naroda, onzirom koliko dugo se odugovlači rješavanje ovog problema. POgotovo kada prijeti novo povećanje cijena nafte."

Čavalić ističe da ni on nije bio iznenađen.

"Vrlo sam skeptičan po pitanju privremenog ukidanja akciza na naftu i naftne derivate. Od početka se znalo da je to priča koja ide pred izbore, a poslije izbora neće biti ništa od toga. Naravno, u svakom trenutku kad bi se uradilo to rasterećenje privrede i građanstva ono bi bilo dobro, naročito sada kad nas čeka ekonomska kriza i teška zima. Ali vrlo sam skeptičan."

O Nacrtu Zakona o minimalnoj plati od 1.000 marka Gavran kaže da je i to rezultat jedne dugotrajne priče.

"Tih 1.000 maraka o kojima se sada govori znače 750 ili maksimalno 800 iz vremena kada je ta tema pokrenuta. Dakle ovaj iznos kao iznos postaje sasvim realan."

Čavalić kaže da određeni dio nafte i naftnih derivata ide preko Srbije, te je vjerovatno da će današnje sankcije utjecati na cijenu.

"Za razliku od Srbije, BiH i Hrvatska su manje izložene tom riziku. Ne očekujem neku pretjeranu izloženost izuzev određenih kompanija koje posluju sa Srbijom."

Trend rasta cijena će se nastaviti u narednom periodu

Na pitanje kako će građani BiH preživjeti zimu Gavran odgovara: "Ovo dodatno doprinosi ukupnog negativnom efektu koji imamo kada je riječ o nafti. Još teže posljedice će najvjerovatnije imati najnovija odluka OPEC-a + da se smanji proizvodnja nadte što će u kratkom periodu donijeti do povećanja cijena."

Dodaje da su sve prilike da će se trend rasta cijena nastaviti u narednom periodu.

"Kada je došlo do određene stagnacije rasta cijena nafte moglo se prognozirati da je možda inflacija dostigla svoj maksimum i da možda neće biti nastavka tog trenda. Međutim sa ovim novim najavama i prognozama vrlo je izvjesno da hoće. BiH ima jednu prednost u odnosu na druge države, a to je da njene vlasti nisu nikako reagovale do sada i zbog toga je veoma širok prostor šta bi vlasti mogle učiniti a nisu do sada."

Čavalić navodi da bi se prva mjera trebala odnositi na ukidanje akciza na naftu i naftne derivate.

"To je najbolja moguća mjera u ovom trenutku. Odnosi se na svo stanovništvo. Druga mjera na nivou FBiH je izmjena Zakona o porezu na dohodak. I treća stvar je najmanje konkretna, ali učinkovita - da se malo više radi na socijalnim mjerama."

Gavran kaže da bi dodao obavezno osiguranje povoljne energije za BiH.

"Povećanje cijena električne energije se ni slučajno ne smije dozvoliti ni u narednoj godini. Također, da se ovaj veliki višak, ili barem njegov dio, prihoda koji sada imamo u budžetima iskortisti za značajnu pomoć domaćoj proizvodnji hrane i poljoprivredi."

Naglašava da je najveći problem u nedostatku političke volje.

"Postoji određeni dio neznanja, određeni dio rezultata nepotizma, ali ipak glavni razlog je nedostatak političke volje."

Država kratkoročno profitira od inflacije

Čavalić navodi da nemamo nikakvih inovacija kada je riječ o poljoprivrednoj strategiji.

"Poljoprivreda je izuzetna oblast u kojoj možete imati niz inovacija. Ništa se ne radi po tom pitanju. Sve se svodi samo na poticaje i subvencije koji uglavnom kasne i nerijetko se vežu za izbore. To nije dobro i dugoročno ne donosi nikakve rezultate."

Igor Gavran ističe da bi pojedine mjere značajno smanjile i troškove poslodavaca.

"Vjerovatno je da neko profitira u svemu ovome. Kada je riječ o tenderima najveći profit tradicionalno je u smislu namještanja tendera ko će dobiti određeni posao. Ima mnogo toga nezakonitog u tenderima."

O prihodima po osnovu indirektnih poreza Čavalić kaže da su oni veći zbog inflacije.

"Država kratkoročno profitira od inflacije. Građani su kroz inflaciju dali taj novac budžetima. Nažalost desila se ta izborna godina i taj novac se uglavnom utrošio kako bi se obezbijedio izborni rezultat, odnosno osigurali mandati. Nešto od toga, sitina, je otišlo na određen programe socijalne podrške koji su tradicionalno vezani za izbore. Međutim, sada je pravo vrijeme da se rade neke kratkoročno bolne reforme koje će dugoročno donijeti još više prihoda za budžete ali kratkoročno značiti određeni manjak."

Gavran ističe da se za sada čini da taj novac neće otići građanima i privredi.

"Taj novac nije vječan i ako se ne upotrijebi na pravi način neće se moći gotovo ništa učiti. Taj novac bi najboljle bilo upotrijebiti kroz provođene reforme, ali čak i da se da građanima da bi se omogućilo njihovo preživljavanje."

Građani i privrednici ne očekuju mnogo od vlasti

Čavalić kaže da ga uglavnom predstavnici opozicije kontaktiraju za savjete.

"Mislim da to nije dobro. Bilo bi dobro da vlast traži savjete, a opozicija malo manje."

Na pitanje da li se trebamo plašiti neke ogromne krize, siromaštva, gladi, Gavran odgovara: "Definitivno imamo neke argumente da se ne plašimo baš potpune katastrofe."

Čavalić naglašava da svaka kriza ima svoj početak, ali i svoj kraj.

"Izvjesna je neizvjesna zima, posebno po pitanju cijena goriva. Bojim se za narednu godinu za cijenu električne energije. Ali mislim generalno da ovoj krizi mora doći kraj. Građani i privrednici ne očekuju mnogo od vlasti i to je dobra stvar."

Gavran naglašava da BiH neefikasno koristi novac iz raznoraznih zaduženja.

"Bankarski sektor nam je jako stabilan, čak i previše stabilan, hiperlikvidan. Imamo jako puno slobodnih sredstava koja nisu plasirana privredi i građanima tako da s jedne strane ne moramo se brinuti za njegovu stabilnost, a s druge strane moramo biti nezadovoljni ukoliko dođe do povećanja kamatnih stopa, što je već počelo."

"Generalno problem finansijskog sistema BiH je što je on bankocentričan", zaključio je Čavalić.

federalna.ba