Spahić: Potreba za obnovom duhovne oaze potakla inicijativu za obnovu rada banjalučke medrese
Inicijativa za obnovu rada jedne od medresa u gradu na Vrbasu potekla je 2019. godine, dolaskom Nusret-ef. Abdibegovića u Banjaluku, na mjesto muftije banjalučkog, a uz podršku reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazovića i Rijaseta taj projekt je realiziran. U kratkom vremenskom periodu stekli su se uvjeti za početak rada današnje medrese, koja je dobila ime po reisu-l-ulemi Islamske zajednice hafizu Ibrahimu ef. Maglajliću.
Direktor Medrese Muris Spahić prisjeća se u razgovoru za Fenu da su, u periodu od devet mjeseci od inicijative do početka nastave, obezbijeđeni uslovi i dozvole za početak rada. U septembru 2020. godine otpočela je nastava u Medresi 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić'.
Na osnovu historijskih podataka, rad posljednje medrese u Banjaluci završen je 1944. godine. Po završetku Drugog svjetskog rata, od organa Islamske zajednice, podnesen je zahtjev za ponovno pokretanje rada medrese na koji, kako je kazao ef. Spahić, nije došao odgovor nadležnih organa.
- Period od više od sedamdeset godina je period duhovnog osiromašenja muslimana na ovim prostorima. Dotad su medrese odgajale i obrazovale ulemu, koja je davala doprinos Islamskoj zajednici ne samo sa prostora Bosanske Krajine već cijelog prostora naše domovine. Prestankom rada medresa broj uleme je bio u opadanju, posebno hafiza koji su bili produkt banjalučkih medresa - naglasio je.
Vremenom se trošio duhovni kapital, tako da, kako je kazao Spahić, krajem dvadesetog vijeka Banja Luka ostaje bez hafiza.
- Potreba za obnovom duhovne oaze, potreba roditelja i učenika koji žive na ovom širem prostoru, potakla je incijativu da se krene u realizaciju obnove rada banjalučke medrese - naglasio je.
Objekt u kojem se nalazi Medresa služio je kroz historiju za edukaciju mladih naraštaja, skoro čitavo vrijeme postojanja.
- Od prvobitnog vakufa za potrebe ženskog mekteba Gazanfer-begove džamije, nacionalizacije istog i korištenja u svrhu osnovne škole, kratak period administrativno sjedište Muftijstva banjalučkog i danas Medresa - naglasio je.
Medresa je dobila naziv po reisu-l-ulemi Islamske zajednice kurra hafizu Ibrahim-ef. Maglajliću, koji je porijeklom iz tog grada, muftija, muderris, a funkciju petog po redu reisu-l-uleme obnašao je od 1930. do 1936. godine. Najviši vjerski autoritet tog područja.
- Time se oživljava sjećanje na znamenite alime i ulemu tog područja, a njihovo ime će biti očuvano kroz institucije. Tako je i školska biblioteka dobila naziv „Muftija Mehmed-ef. Zahirović“, jedan od znamenitih muftija u gradu na Vrbasu - kazao je.
U Medresi 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić' danas se školuje pedeset osam učenika i učenica, u tri razreda sa po jednim mješovitim odjeljenjem. Trideset učenika i dvadeset osam učenica. Učenici dolaze sa područja Muftijstva banjalučkog i šireg područja, koje obuhvata Doboj, Jajce, Kozarac, Prijedor, Teslić. Važno je istaći da je većina učenika sa područja bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Kako je naglasio ef. Spahić, pitanje nastavnog kadra prati potrebe Medrese. Većina profesorica i profesora su iz Banjaluke i područja Muftijstva banjalučkog.
- Imamo profesore koji dolaze iz Doboja, Jajca i Kozarca. Medresa u Banjaluci u cjelosti se finansira iz Fonda Bejtu-l-mal Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini - kazao je.
Kao i u drugim medresama radi se po Nastavnom planu i programu Rijaseta Islamske zajednice, odobrenog od nadležnog entitetskog Ministarstva prosvjete i kulture. U Nastavnom planu i programu, tokom školovanja u Medresi, svjetovni predmeti čine 61,85 posto, a vjerska grupa predmeta 38,15 posto. Po završetku školovanja u Medresi, učenici i učenice imaju mogućnost upisa fakulteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
federalna.ba/Fena