Snažna podrška BiH na evropskom putu - sve ovisi o reformama
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto sastala se s visokim predstavnicama država članica Evropske unije u Vijeću za opće poslove. Predstavnice iz Bugarske, Rumunije, Mađarske, Poljske i Hrvatske dale su snažnu podršku Bosni i Hercegovini na evropskom putu. Istakli su da stranke, okupljene u vladajućoj koaliciji, imaju jasan proevropski program, posvećen reformama koje će dalje voditi Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu.
Održan je i sastanak Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine s delegacijom Vijeća za opće poslove pri Vijeću EU. Borjana Krišto je naglasila važnost što skorijeg otvaranja pregovaračkog procesa.
Hrvatska je pronašla konkretnu podršku u svojoj inicijativi da Evropska unija, vrlo moguće, do kraja ove godine, otvori pregovore o članstvu s Bosnom i Hercegovinom. Naša zemlja je dio evropske porodice, i treba biti punopravnom članicom, što zavisi od reformi koje vlast provede.
“Snažno se zalažemo da već u decembru ove godne Vijeće bude u mogućnosti donijeti odluku o otvranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom”, poručila je Andreja Metelko-Zgombić, državna sekretarka za evropske poslove Hrvatske.
U tom smislu, sedam ministara i ministrica vanjskih poslova zemalja članica poslali su pismo evropskom komesaru Josephu Borellu, u kojem naglašavaju da odugovlačenje ima negativne posljedice na sigurnost EU, te poručili da je sada vrijeme za djelovanje kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
“Pismo koje potpisuju moje kolege Tanja Fajon, Gordan Grlić Radman, ministri vanjskih poslova Italije, Austrije, Slovačke, Češke, Grčke ozbiljna je i snažna poruka da četvrtina ljudi iz EU, iz velikih evropskih sila zapravo pružila ruku, otvorila vrata Bosni i Hercegovini”, istakao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).
Državne ministrice zemalja članica apostrofirale su napredak koji je Bosna i Hercegovina napravila u posljednjih devet mjeseci, prvenstveno usvojivši set evropskih zakona kojima su ispunjeni neki od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Naglašeno je da je proširenje EU na zemlje regije ključno za održavanje dugoročnog mira i stabilnosti - ne samo u regiji nego i cijeloj Uniju, što je, ujedno, i osnov za ekonomski rast i regionalno povezivanje.
“Proširenje je najbolji mogući odgovor na brutalnu agresiju Rusije na Ukrajinu. Evropska porodica se mora držati u potpunoj međusobnoj solidarnosti i jedinstvu, a proširenje je jedna od najuspješnijih politika koju treba nastaviti. Mi smo tu da pošaljemo poruku da su prosperitet, otpornost i održiv razvoj ostvarivi uz pomoć EU”, naglasila je Daniela Gitman, državna sekretarka za evropske poslove Rumunije.
“Ta politička poruka o početku pregovora zapravo bi bila podrška proevropskim snagama, strankama, a pogotovu građanima koji ovdje žive. A time bi se, na neki način, zatvorila vrata ruskom utjecaju koji je u zadnje vrijeme sve jači i prisutniji, i koji utječe na to da mi više ne idemo onako brzo kako smo krenuli na samom početku. Čini mi se da je upravo iz Moskve došao taj blok koji nas je privremeno, barem se nadam, usporio”, istakao je Konaković.
Najvažnije poruke poslane s oba sastanka su da Bosna i Hercegovina mora nastaviti koračati putem ispunjavanja preostalih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Odluka o otvaranju pristupnih pregovora za Bosnu i Hercegovinu krajem ove godine bila bi od ključnog značaja za političku i ekonomsku stabilnost, ali i ogromnan podsticaj za nastavak reformi na evropskom putu naše zemlje.
federalna.ba