Smajić za FR: Ishod ovih izbora ne utječe samo na unutrašnju politiku Njemačke već i na budućnost evropskog poretka

Poslije raspada vladajuće koalicije i nakon što kancelaru Olafu Šolcu (Scholz) nije izglasano povjerenje u Bundestagu, predsjednik Njemačke  Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) raspustio je parlament i raspisao vanredne izbore. Građani Njemačke su izašli na birališta da bi izabrali novi parlament i vladu na izborima možda i najvažnijim u novijoj historiji te zemlje. Pravo glasa ima više od 59 miliona Nijemaca. Prve procjene, temeljene na izlaznim anketama, očekuju se nakon zatvaranja birališta u 18 sati. Predizbornu kampanju obilježile su teme migracija i ekonomije, na kojima je krajnja desnica dobila zamah kakav decenijama nije imala. Koja stranka vodi u anketama za savezne izbore, koga bi Nijemci najviše voljeli imati za kancelara, koje bi koalicije bile moguće, da li je nestala Njemačka koja je bila ekonomski motor Evrope, u intervjuu na Federalnom radiju analizira Mehmed Smajić, urednik na Deutsche Welleu.

Gordijski čvor, koji Olaf Šolc nije uspio presjeći, sada će izgleda pokušati raspetljati čelnik CDU-a Fridrih Merc (Friedrich Merz), liberalni konzervativac, koji fokus sa socijalne države želi prebaciti na tržište, ali i pooštriti migrantsku politiku. Upravo su ekonomija i migracije dvije ključne stvari koje trenutno brinu njemačko stanovništvo i obilježile su predizbornu kampanju. Da li će odlučiti izbornog pobjednika? Šta je pokazala predizborna kampanja?

„Predzborna kampanja je bila kratka, ali veoma intenzivna. Ekonomija i migracije bile su glavne teme predizborne kampanje, a rastuća inflacija, recesija i nesigurnost na tržištu rada zabrinule su birače. Međutim, istovremeno, migracije su postale politički eksplozivno pitanje, posebno nakon nedavnih napada azilanata. Kandidat unije CDU-a i CSU-a Fridrih Merc, recimo, nudi konzervativni pristup, to jest, manje socijalne države, jači fokus na tržište i strože migracione mjere. Njegov CDU napada opet Vladu Olafa Šolca zbog ekonomskog pada, dok SPD brani dosadašnju politiku i krivi vanjski faktor, poput rata u Ukrajini. Kampanja je bila oštra, a CDU je privukao dio nezadovoljnih birača. AFD, populistička stranka, dodatno je ojačala, ali ostaje politički izolovana. Ishod izbora zavisi od izlaznosti i koalicijskih pregovora. Ono što je jasno jeste da birači danas odlučuju hoće li Njemačka skrenuti udesno ili ostati na sadašnjem kursu.“

Snažan vjetar u leđa na ovim izborima dobila je krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku, a mnogi je vide kao ekstremističku zbog koketiranja njenih pripadnika s nacionalsocijalizmom. AfD će prvi put imati priliku da predloži kandidata za kancelara zemlje. Kolike su šanse da bude dio vlasti?

„Alternativa za Njemačku, AfD, ostvarila je snažan rast, što je znak sve većeg nezadovoljstva birača tradicionalnim strankama. AfD je iskoristio nezadovoljstvo građana kako bi ojačao svoju poziciju. Ipak, iako je prvi put predložila kandidata za kancelara, realne šanse da postane dio vlasti su gotovo nepostojeće. Sve velike stranke, CDU, CSU, SPD, Zeleni, Liberali, jasno su poručile da neće praviti koaliciju sa AfD-om. Ova stranka ostaje politički izolovana zbog radikalnih stavova, optužbi za ekstremizam i, kao što ste rekli, koketiranja sa nacionalsocijalizmom. Njemački politički sistem zasnovan je na koalicijama, a bez partnera, AfD, ne može učestvovati u formiranju vlasti. Međutim, njihov uspon ne može se ignorisati. Alternativa za Njemačku sada ima stabilnu biračku bazu, a njihov rast može opet uticati na buduću politiku Njemačke. Stranke desnog centra, poput CDU-a, već zaoštravaju stavove o migraciji kako bi privukli dio njihovih birača. Ako ekonomska i sigurnosna situacija ostanu nestabilne, u budućnosti bi AfD mogao zaista postati još relevantniji faktor.“

Bez obzira na izborne rezultate, ne može se ignorirati činjenica da  AfD oblikuje njemačke rasprave o migraciji. Alis Vajdel (Alice Weidel), prva kandidatkinja za kancelarku, prihvatila je termin "reemigracija", jer stranka poziva na masovne deportacije ljudi koji nemaju zakonsko pravo biti u Njemačkoj. Ko podržava AfD i koliko je određujeća činjenica da u ovom trenutku ima podršku Trumpove administracije? Za sada od svih političkih opcija u Njemačkoj samo se AfD uklapa u svijet američkog predsjednika.

„AfD je dugo bio politički izolovan, ali njegov uticaj na njemačku debatu o migraciji postaje sve vidljiviji. Stranka je privukla dio nezadovoljnih birača, posebno onih koji smatraju da je migraciona politika previše blaga. Njihovu bazu čini uglavnom stanovnici istočne Njemačke, radnici pogođeni ekonomskom krizom i glasači koji su razočarani tradicionalnim strankama. Alis Vajdel, prva kandidatkinja Alternative za Njemačku za kancelarku, otvoreno koristi termin reemigracija, što je eufemizam za masovne deportacije. Stranka traži strože kontrole granica i vraćanje migranata koji nemaju zakonski status i ovakva retorika dodatno polarizuje političku scenu, a tradicionalne stranke sve češće zaoštravaju svoj stav prema migraciji kako bi zadržale birače. Podrška AfD-u iz inostranstva dodatno podiže njegov profil. Bliski su desnim strankama u Evropi, a sada im dolazi podrška iz Sjedinjenih Američkih Država. Administracija Donalda Trumpa vidi AfD kao saveznika u borbi protiv liberalnih politika u Evropi.“ Smajić naglašava da rast popularnosti AfD-a, ipak, mijenja politički pejzaž Njemačke i tjera druge stranke da se prilagođavaju novoj realnosti.

Koliko ovi izbori imaju dodatnu težinu, jer se događaju u izmijenjenom i za Evropu nepovoljnom geopolitičkom kontekstu, u trenutku kada američki predsjednik želi kazniti Evropu recipročnim carinama, što bi se moglo odraziti na njemačku ekonomiju?

„Ovi izbori dolaze u ključnom trenutku za Njemačku i Evropu, jer se dešavaju u jednom, ja bih rekao, izmijenjenom geopolitičkom kontekstu koji Njemačku stavlja u tešku poziciju. Ponovna konfrontacija s administracijom Donalda Trampa mogla bi značajno oslabiti njemačku ekonomiju, posebno ako Sjedinjene Američke Države uvedu recipročna carinska ograničenja na evropske proizvode. Njemačka privreda već je u recesiji sa padom bruto društvenog proizvoda i smanjenom industrijskom proizvodnjom. Automobilski i tehnološki sektori, koji zavise od američkog tržišta, posebno su ranjivi na carinske mjere. Trampova administracija ne krije namjeru da oslabi ekonomski uticaj Njemačke, a AfD se ističe kao jedina politička snaga koja se uklapa u njegovu viziju svijeta. U ovom kontekstu njemački izbori imaju dodatnu težinu, jer će odrediti kako će se zemlja nositi sa novim globalnim pritiscima. Tradicionalne stranke insistiraju na jačanju evropske saradnje i trgovinskih veza unutar Evropske unije. Iako AfD nema realne šanse da preuzme vlast, njegov rast pokazuje da dio birača traži drugačiji pravac, a Njemačka se sada suočava sa izborom hoće li ostati snažan evropski lider ili će se povući u ekonomski i politički izolacionizam. Ishod ovih izbora ne utiče samo na unutrašnju politiku već i na budućnost evropskog poretka.“

Koaliciona vlada Šolca se raspala nakon višemjesečne svađe zbog preraspodjele budžetskih sredstava. Ukoliko pobijedi Merc, kako će izgledati buduća vlada? Jasan je njegov stav prema SPD-u i Zelenim, hoće li demokršćani ući u koaliciju s Alternativom?

„Ako Fridrih Merc pobijedi, Njemačka će dobiti vladu sa jasnijim konzervativnim smjerom. Njegova unija CDU-a i CSU-a fokusira se na ekonomske reforme, smanjenje socijalnih izdataka i strožu migracijsku politiku. Merc ne krije da želi prekinuti dosadašnju praksu koalicija sa SPD-om i Zelenim koje smatra odgovornim za budžetsku krizu i ekonomski pad. Ipak, ključno pitanje ostaje s kim će, dakle, CDU formirati većinu? AfD bilježi rast, ali Merc je već više puta izjavio da s tom strankom neće sarađivati. S druge strane, lider CSU-a Markus Soder kaže da Unija neće u koaliciju sa zelenim. Najizgledniji scenarij je velika koalicija sa SPD-om, što bi bilo nepopularno među biračima obje stranke. Koalicioni pregovori mogli bi zaista trajati sedmicama, a rezultat će odrediti politički pravac Njemačke u narednim godinama.“