Slučaj Khashoggi: Hoće li za moćnog princa biti posljedica?

SAD su objavile rezultat istrage o ubistvu novinara Jamala Khashoggija 2018. godine u kojem se navodi kako je moćni saudijski prijestolonasljednik Mohammad Bin Salman lično naredio operaciju koja je imala za cilj da se zarobi ili ubije Khashoggija. No, za moćnog princa neće biti posljedica.

Nakon što je najavljena objava rezultata američke istrage o ubistvu saudijskog novinara 2018. godine, novinare u Bijeloj kući je zanimalo da li će predsjednik Biden razgovarati sa saudijskim kraljem, on je rekao da još nije razgovarao s kraljem, ali da će to svakako učiniti. Na pitanje da li je pročitao izvještaj direktora Nacionalne obavještajne agencije o slučaju Khashoggi, Biden je odgovorio:

“Jesam, pročitao sam ga. Hvala.”

Američki predsjednik Joe Biden je potom dan prije objave izvještaja o Khashoggiju razgovarao telefonom sa saudijskim kraljem Salmanom, što je ujedno bio i njihov prvi službeni kontakt.

"Jamal Khashoggi je bio saudijski novinar, međunarodno veoma poznat, koji je došao u SAD kako bi mogao nastaviti s pisanjem, veoma često s kritičkim osvrtom, o saudijskoj kraljevskoj porodici i njenom djelovanju", kaže Ellen Knickmeyer, novinarka AP-a.

Američki mediji su i ranije izvještavali da su u izvještaju navedena saznanja o tome da li je sin kralja Salmana, prijestolonasljednik Mohammad Bin Salman odobrio ubistvo Khashoggija 2. oktobra 2018. godine u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Khashoggi je bio poznat kao kritičar autoritarne vlasti Mohammada Bin Salman. No, do sada ti izvještaji nisu zvanično potvrđeni.

"Obavještajne službe su zaključile da je on bio ubijen, najvjerovatnije, već unutar prvog sata od ulaska u konzulat, zatim raskomadan i njegovi posmrtni ostaci nisu nikada nađeni. Saudijski sud kaže da su osudili osam saudijskih državljana za to ubistvo. Oni kažu kako su oni bili odmetnuti saudijski agenti koji su djelovali bez odobrenja vlade", dodaje Knickmeyer.

Međutim, mlaka reakcija administracije predsjednika Bidena poručuje da se sa objavom izvještaja dobro balansiralo kako se ne bi ozbiljnije ugrozili odnosi Washingtona i Rijada. U slučaju Khashoggi slično se ponašala i prethodna administracija u Bijeloj kući.

“Ako želite negdje da gledate, pogledajte u Saudijsku Arabiju i vidjet ćete šta se dešava, krivično gone nekih 13 ljudi, kao i još neke”, kazao je Donald Trump, tadašnji predsjednik SAD-a (Osaka - 29. juni 2019.).

“Naše obje zemlje su dobre za rast BDP-a, stvaranje radnih mjesta i sigurnosti za naše obje zemlje. Tako da se mi nadamo da ćemo uraditi još toga”, izjavio je Mohammad bin Salman, saudijski prijestolonasljednik (Osaka - 29. juni 2019.).

“Trumpova administracija je blokirala objavu, zvaničnu objavu obavještajnih podataka o tome da je prijestolonasljednik odgovoran. Kongres kaže kako je htio da se te informacije objave, ali Trumpova administracija je to ignorisala. Sada Bidenova administracija želi da objava obilježi epohu u kojoj će se SAD vratiti u vrijeme kada im je bilo stalo do ljudskih prava”, pojasnila je Knickmeyer.

I doista, mnogi se slažu da će na polju zaštite ljudskih prava Bidenova adminstracija više raditi na sankcioniranju odgovornih pojedinaca i entiteta. I u slučaju Khashoggi, iz Washingtona su poručili kako će uvesti zabranu ulaska u zemlju za pojedine Saudijce za koje se ističe da su direktno vezani uz ubistvo. Protiv nekih se uvode sankcije, zamrzava im se imovina, no najviši sankcionirani zvaničnik je bivši zamjenik šefa saudijskih obavještajnih službi. No, vrlo je moguće da je još jedan bitan momenat odlučivao o opsegu američkih sankcija u slučaju Khashoggi.

“Mohammad bin Salman je u svojim tridesetim godinama, a članovi saudijske kraljevske porodice imaju tendenciju da žive dugo. Ako on naslijedi svog oca na tronu, mogao bi vladati tom veoma važnom zemljom narednih pola vijeka. Tako da će SAD morati da odluče o svom pristupu dugoročno, kako se odnositi prema lideru jedne tako strateški važne zemlje koji je optužen za opširno kršenje prava”, navodi Knickmeyer.

Ipak, ne može se ne ustvrditi da je objavljivanje izveštaja dio Bidenove politike redefinisanja odnosa sa Rijadom, nakon što je Washington godinama "gledao kroz prste" svom savezniku i velikom proizvođaču nafte, i to po pitanju ljudskih prava i intervencije u građanskom ratu u Jemenu. Podsjećamo, prema izvještaju je Jamal Khashoggi, kolumnist Washington Posta, namamljen u saudijski Konzulat u Istanbulu, gdje je došao po papire koji su mu bili potrebni za vjenčanje. Tamo su ga sačekali operativci saudijske državne sigurnosti koji su ga ubili i raskomadali njegovo tijelo. Posmrtni ostaci nisu pronađeni. Rijad je poslije izvjesnog vremena priznao da je Khashoggi ubijen, ali je negirao da je princ imao bilo kakvu ulogu u toj operaciji. Princ Salman je inače poznat po brutalnim obračunima sa neistomišljenicima pa i sa članovima bliske porodice koji su eventualno mogli ugroziti njegov put do kraljevskog prijestolja. U svakom slučaju izvještaj neće narušiti strateške odnose dvije zemlje, ali je vidljivo da Biden više želi tradicionalni okvir tih odnosa nego bliskost koju je sa kraljevinom gajio njegov prethodnik Donald Trump.

federalna.ba