"Plenković želi poentirati na svojim rezultatima prije no se opozicija posloži"
Jučer je raspušten 10. saziv Sabora Republike Hrvatske, a hrvatski predsjednik Zoran Milanović raspisao je parlamentarne izbore za srijedu, 17. aprila. No, Hrvatsku u junu već očekuju i izbori za Evropski parlament, a krajem godine i predsjednički izbori. Tim povodom gost magazina Svijet bio je Božo Skoko, profesor na Sveučilištu u Zagrebu.
Veliki dio političke javnosti u Hrvatskoj se slaže da je Andrej Plenković, šef vladajućeg HDZ-a napravio izvrstan tajming za održavanje izbora, no oni kritičniji smatraju da bi takozvana „kobasičasta“ koalicija predvođena SDP-om, zatim Možemo, a potom i desničarske stranke koje predvode Domovinski pokret i MOST, pogotovo što je Domovinski pokret jasno odbacio mogućnost saradnje sa HDZ-om, dakle, mogli bi Plenkoviću pomrsiti račune. Koliko je takva procjena utemeljena? Mnogi su skloni reći da SDP može napraviti iskorak jer ima razvijenu stranačku infrastrukturu baš kao i HDZ, širom Hrvatske, a Skoko o tome kaže:
„Vidjeli smo da je opozicija jako puno zagovarala što ranije izbore, međutim kada je Plenković najavio raspuštanje Sabora čini se da su bili zatečeni. Više je to bila nekakva verbalna retorika nego stvarna spremnost za izbore. Nakon što je određen datum raspuštanja Sabora opozicija se počela jako brzo skupljati, međutim to nije išlo tako glatko kao što izgleda na prvi pogled. Jasno je da SDP, unatoč svim problemima s kojim se susreće ova stranka proteklih godina, ipak predstavlja još uvijek najrelevantniju opozicionu stranku. Naravno s time se neće složiti brzorastući Možemo budući da bi oni htjeli preuzeti taj primat. Zato je i došlo do tzv. tačkaste koalicije između ove dvije stranke – što znači da neće surađivati na nivou cijele Hrvatske već samo u onim županijama gdje Možemo nema infrastrukturu“.
Zbog toga je SDP, kaže Skoko, postao jako otvoren prema manjim strankama kako bi napravio što veću koaliciju. Ona sadrži veliki broj stranaka, ali mnoge od njih nikada ne bi prešle ni jedan posto prag, smatra on.
Prema njegovim riječima, Plenković je tempirao izbore tako da može poentirati na rezultatima koje ima.
„U aprilu dolazi prva plaća službenicima u državnoj upravi, zdravstvu, školstvu… To je najznačajnije povećanje plaća u zadnjih 30 godina. I na kraju krajeva, Hrvatska jako dobro stoji vanjskopolitički u Briselu. I privredni pokazatelji pokazuju da je privredni rast Hrvatske posljednjih godina jedan od najvećih u EU. Sada Plenkovićeva Vlada nastoji kapitalizirati sve to skupa i imati izbore što prije, prije nego se opozicija posloži“, pojasnio je on.
Ističe i da je 'teško u ovom trenutku govoriti da HDZ može dobiti glatku pobjedu unatoč svim zaslugama koje su napravili proteklih godina'.
Sabor je jučer usvojio i izmjene Kaznenog zakona, ili kako je to već uvriježeno u hrvatskoj javnosti, Sabor je usvojio Lex AP. Čak su iz Hrvatskog novinarskog društva optužili vladajuće da su pod egidom zaštite od femicida, u zakon unijeli stavke koje podsjećaju na „putinovske“ ili „vučićevske“ metode obračuna sa medijima i slobodom govora. Upitan zašto su te izmjene izazvale toliko političke galame u Hrvatskoj, Skoko objašnjava:
„Proteklih godina bili smo svjedoci kako su iz nekih od najvažnijih istraga kontinuirano curili podaci i da smo u novinama mogli čitati transkripte saslušanja u Državnom odvjetništvu i očito ponukani time su odlučili, po uzoru na neke evropske zemlje, da na taj način zaustave curenje. Nakon pritiska koji je uslijedio sa svih strana, prvenstveno iz HND-a, Vlada je donekle reterirala pa je onda ublažila ako je neka informacija u javnom interesu da se novinari neće sankcionirati. Čak i uz ovakav blaži zakon, još uvijek ostaje mogućnost da ako neko dobije tajne informacije iz DORH-a i objavi ih, može odgovarati ako se uspije dokazati da curenje nije bilo u javnom interesu. Sigurno da postoji strah u tom dijelu hrvatskih medija. Definitivno je trebalo zaustaviti to famozno curenje informacija, a s druge strane time se otvara mogućnost da se zloupotrijebi ta odredba“.
federalna.ba