Skandal u Njemačkoj: Žrtve pljačke Sparkasse banke tvrde da su namjerno opljačkani sefovi Turaka i Arapa
Žrtve pljačke u poslovnici banke Sparkasse u Gelsenkirchenu, u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, tvrde da je gotovo svih 3.300 opljačkanih bankarskih sefova pripadalo osobama turskog i arapskog porijekla te da su počinioci svjesno znali čije sefove pljačkaju.
Žrtve bankarske pljačke Unal Mete, Cihat Erdem Bostanci, Gungor Kalin i Emre Yildirim ispričali su za Anadolu detalje događaja i sumnje koje prate ovaj slučaj.
Mete je rekao da u prvi mah nisu mogli povjerovati u vijest o pljački.
"Kako je moguće da se u Njemačkoj državna banka opljačka na ovako jednostavan način? Opljačkani su sefovi klijenata, dok glavni sef banke nije ni dotaknut. Pljačkaši su jednostavno ušli i izašli", kazao je Mete.
Naveo je da ih banka nakon pljačke nije kontaktirala niti im je pružila informacije o tome hoće li i na koji način njihova šteta biti nadoknađena.
Mete je izrazio sumnju da je izbor poslovnice Sparkasse u Gelsenkirchenu bio namjeran.
"Ne mislim da je izbor ove poslovnice bio slučajan. Oko 95 posto sefova pripada osobama stranog porijekla. Smatram da je to bilo poznato i da je zbog toga ova poslovnica bila meta. U ovoj poslovnici sefove uglavnom koriste klijenti turskog i arapskog porijekla, što je pravno jasno vidljivo. U evidencijama o iznajmljivanju sefova nalaze se imena poput Omera Faruka i Unala Mete. Ljudi s turskim identitetima dolaze i iznajmljuju kase pa je profil klijenata bio poznat. Zbog toga vjerujem da je riječ o svjesno planiranoj operaciji", rekao je Mete.
Na platformi žrtava samo jedan Nijemac
Mete je istakao da se ne zna kolika je tačna vrijednost stvari koje su se nalazile u opljačkanim kasama, ali da su mnogi ljudi u njima držali velike iznose.
"Postoji platforma na kojoj su se okupile hiljade žrtava i u toj grupi samo je jedan Nijemac. Oko 95 posto su Turci, a oko pet posto Arapi. Ljudi štede godinama, odriču se osnovnih potreba, pretvaraju ušteđevinu u zlato i ostavljaju je u bankama, jer vjeruju da ne postoji sigurnije mjesto", kazao je Mete.
Ukradeno mnogo više od osiguranog iznosa
Mete je naveo da njemačka vlada i banka pokušavaju slučaj predstaviti kao običan krivični događaj, ali da sistem ne djeluje kao da će nadoknaditi štetu žrtvama.
Podsjetio je da banka prilikom iznajmljivanja kasa nudi osiguranje do 10.000 eura, bez dodatnih garancija.
"Mi plaćamo godišnju naknadu da bi banka štitila naše dragocjenosti. U tome nisu uspjeli, a sada imamo samo minimalno osiguranje. Iz naših kasa je nestalo mnogo više od osiguranog iznosa. Potpuno smo bespomoćni. Niko nam se ne obraća, ni u njemačkim medijima ni u institucijama", rekao je.
Dodao je da banka traži račune za ukradene predmete, iako je riječ o zlatu kupljenom gotovinom ili poklonjenom na vjenčanjima, za šta ne postoje notarski ovjereni dokumenti.
Potrebna pravna podrška
Mete je naglasio da ni njemačke institucije nisu preduzele konkretne korake te je apelovao na pomoć Republike Turske.
"Želimo koristiti sva zakonska prava koja imamo. Mi smo građani u dijaspori i ovim događajem su uništeni naši snovi. Očekujemo da nas naša država i nadležni podrže u ovom pravnom procesu", poručio je.
Sumnje u profesionalno izvedenu pljačku
Cihat Erdem Bostanci, koji radi u građevinskom sektoru, kazao je da je pljačka izvedena profesionalnim mašinama.
"Za bušenje bankarskog zida morali su raditi najmanje dva sata. Korištena je bušilica promjera oko 400 milimetara. Takav posao zahtijeva veliku količinu vode, struje i stvara buku jačine oko 100 decibela. Kako je moguće da niko ništa nije čuo ili prijavio policiji, to je za nas ogromna nepoznanica", rekao je Bostancı.
Postoji nemar ili saučesništvo
Gungor Kalin je izjavio da su opljačkani privatni sefovi građana, a ne banka kao institucija te da su izjave bankarskih službenika uvredljive.
"U banci se nalazi više od 3.300 sefova, od kojih oko 90 posto pripada Turcima i drugim strancima. Smatram da banka snosi odgovornost. Policijska stanica udaljena je svega 200 metara. Da se alarm oglasio, policija bi bila tu za dvije minute", rekao je Kalın.
Ukazao je i na sumnjivu činjenicu da je za ulazak korišten privatni parking banke, kojem mogu pristupiti samo zaposleni putem kartica.
Previše neodgovorenih pitanja
Emre Yildirim je kazao da njegova porodica tri generacije koristi usluge ove banke, koja je u vlasništvu države i općine.
"Nijedna zvanična izjava nije data. Ni gradonačelnik ni gradske vlasti se nisu oglasili. To je skandal", rekao je Yildirim, dodajući da mu je ranije odbijen zahtjev za povećanje osiguranja uz tvrdnje da je banka neprobojna.
Zaključio je da postoje ozbiljne sumnje da su u pljačku uključeni i pojedini zaposleni ili pripadnici sigurnosnih struktura.
"Zid je probijen i kase su pronađene kao da je neko tačno znao gdje se nalaze. Sva ta pitanja ostaju bez odgovora i samo dodatno pojačavaju naše sumnje", kazao je Yildirim.
federalna.ba/AA