Sjednica PIC-a - rasprava o budućnosti međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom

Prilog: Irena Antić

U Sarajevu je u toku sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, na kojoj je ključna tema imenovanje novog visokog predstavnika. Uoči dvodnevnog zasjedanja, spominjano je nekoliko imena diplomata koji bi mogli preuzeti, prema mišljenju mnogih, posljednji mandat visokog predstavnika. Diplomatski krugovi ističu da će ovoga puta Sjedinjene Države imati ključnu ulogu u konačnoj odluci. Analitičari navode da će odluku diktirati i činjenica da se BiH nalazi u središtu globalnih geopolitičkih i ekonomskih promjena i interesa Brisela i Vašingtona.

Sjednica PIC-a održava se u trenutku pojačanih rasprava o budućnosti međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom, diplomatske borbe za nadmoć između Brisela i Vašingtona. Za imenovanje nije neophodan formalni konsenzus svih članica Upravnog odbora, ali je potrebno osigurati široku političku podršku ključnih država koje učestvuju u radu PIC-a. Upravo zbog različitih geopolitičkih interesa i stavova pojedinih članica, proces izbora često zahtijeva višestruke krugove konsultacija prije donošenja konačne odluke. Podsjetimo, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ostavku je podnio prije mjesec dana. Svjestan složenosti političke situacije u BiH, poručio je da njegovog nasljednika čeka težak posao.

Sjedinjene Američke Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, jer ga vide kao kandidata koji će BiH uvesti u fazu veće domaće političke odgovornosti i postepene transformacije uloge OHR-a. U slučaju da italijanski diplomata ne bude imao podršku, SAD bi, navodno, kao kandidata predložio Vilijama Rugera (William), nekadašnjeg zvaničnika administracije predsjednika Donalda Trampa, koji uživa podršku dijela američkih političkih krugova, ali, čini se ne i ambasadora PIC-a. Francuska je za poziciju visokog predstavnika kandidirala Renea Trokaza, koji ima podršku Londona, Berlina i Brisela, odnosno, Evropske unije.

Uoči sjednice PIC-a i izbora novog visokog predstavnika, ponovljeni su stavovi većine probosanskih snaga o važnosti ostanka ureda visokog predstavnika do ispunjenja uvjeta za njegovo zatvaranje i otvaranje evropskog puta BiH. Naspram njih, ništa manje glasni stavovi secesionističkih struktura o neophodnosti ukidanja bonskih ovlasti, zatvaranja OHR-a i poništavanja odluka prethodnih visokih predstavnika Incka (Inzko) i Šmita.

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Enver Kazaz izjavio je da Bosna i Hercegovina može funkcionirati bez

OHR-a, da zemlja, nakon rata, nije prošla ni moralnu ni političku transformaciju i da se nalazi u središtu globalnih geopolitičkih i ekonomskih promjena te da domaće političke elite već tri decenije građane drže kao taoce nesvršenog rata.

Asocijacija Krug 99 sa protesta održanih ispred OHR-a, uoči sjednice PIK-a, uputila je zahtjeve za očuvanje postojećih ovlasti visokog predstavnika sve dok ne budu provedene presude Ustavnog suda BiH i ne bude uspostavljen funkcionalan mehanizam zaštite države, uz reformu Ustava na građanskim demokratskim principima.

Advokatske komore Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore podržale su prijedlog advokatskih komora Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske upućen Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira da za novog visokog predstavnika bude izabran Roman Završek, predsjednik Vijeća advokatskih komora Evrope. Iako se očekuje da će pitanje nasljednika Kristijana Šmita dominirati sastankom u Sarajevu, nije izvjesno da će konačna odluka biti donesena tokom ovog dvodnevnog zasjedanja.

Bivši visoki predstavnik Valentin Incko uputio je otvoreno pismo članovima PIC-a, ističući da osjeća ljudsku, moralnu i političku obavezu da odgovori na zahtjeve i tvrdnje da „OHR treba zatvoriti, jer je prepreka evropskom putu" ili da "prisustvo OHR-a blokira i sprečava dogovor među domaćim političkim akterima". Upozorio je na moguće posljedice ukidanja ili slabljenja bonskih ovlasti, ističući da bi to, prema njegovim riječima, moglo imati ozbiljne posljedice po stabilnost zemlje i funkcioniranje institucija.