Širenje lažnih informacija kulminiralo u 2020. godini

Ključni uslov za prepoznavanje lažnih informacija je medijska informacijska pismenost građana. Među 35 zemalja u kojima je mjeren indeks medijske informacijske pismenosti, Bosna i Hercegovina je na poražavajućem 32. mjestu, kaže nam Amela Delić, doktorica komunikoloških nauka.

Takav podatak je, kako kaže, alarm da se medijska pismenost uvede u osnovno i srednje obrazovanje, ali i da se poradi na tome na neformalnim edukacijama i na fakultetima širom Bosne i Hercegovine.

Koliko nam je medijska pismenost bitna pokazalo se posebno u pandemiji koronavirusa kada je širenje lažnih vijesti na portalima i društvenim  mrežama kulminiralo. Vijesti su se kretale od  savjeta za liječenje bez doktorske nadležnosti do teorija zavjere.

''Lažne informacije inače nisu novi fenomen mrežnih medija, međutim one se posebno na društvenim mrežama šire brže nego inače. Posebno se brzo šire informacije koje donose laži ili teorije zavjere iz domena politike ili zdravstva. To je posebno izražen problem u vrijeme pandemije koronavirusa.'', objašjava Delić.

Takve objave su prvenstveno prepoznatljive po senzacionalističkim naslovima, a kako struka objašnjava, mnogo je načina preko kojih bilo koji građanin može saznati vjerodostojnost informacije i kredibilitet autora.

''Postoje mnogi načini na koje građani sami mogu da prepoznaju lažnu informaciju, odnosno da vide koja je vjerodostojna, a koja nije. Najbolje je da odmah krenu provjeravati od naslova. Ukoliko je naslov klikbejt, odnosno senzacionalistički, treba provjeriti da li je tu vijest objavio i neki drugi kredibilni portal. Treba provjeriti i da li je događaj suviše nevjerovatan. Vjerodostojnost se može provjeriti i na fact checking portalima da li su oni raskrinkali tu lažnu informaciju'', kaže Delić.

Ono što je posebno bitno jeste ko je novinar, odnosno autor teksta i izvor preko kojeg je došao do informacije.

''Možemo provjeriti da  li ima izvora informacija u tom tekstu ili se samo navode neki anonimni izvori, izvori bliski mediju što vrlo često ukazuje na lažnu informaciju. Na to također može ukazivati i loš stil pisanja, veliki broj gramatičkih grešaka, lažne fotografije što možemo provjeriti na nekim od alata za provjeru lažnih fotografija'', kaže Delić.

Lažne informacije u ovakvim teškim vremenima mogu značajno doprinijeti i narušavanju  mentalnog zdravlja građana,  zbog čega je bitno naučiti razlikovati tačnu od netačne informacije.

federalna.ba/Azra Delmanović