Sindikati se protive skraćivanju bolovanja, poslodavci žele strože kontrole

Ovog utorka održava se sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj će biti razmatran zahtjev privrednika za smanjenje dana bolovanja koji idu na teret poslodavca. Njihov prijedlog je da se period od 45 dana smanji na 15 dana, što sindikati odbacuju.

Upozorenja dolaze i iz Zavoda zdravstvenog osiguranja, koji ističu da bi smanjenje dana bolovanja moglo dovesti do većih troškova, a time i do eventualnog reduciranja drugih zdravstvenih usluga.

Poslodavci, Vlada, sindikati, ljekari, radnici i jedno pitanje - zadržavaju li se zaposleni u Federaciji dugo na bolovanju. Trajanje bolesti ne može se reducirati, ali u vezi s jednim se svi slažu - potrebne su strože kontrole bolovanja. A njih trenutno vrše kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja čiji kontrolori, u slučaju utvrđenih propusta, samo mogu obavijestiti nadležnu zdravstvenu instituciju. One bi dalje trebale preduzimati određene mjere.

„Ovlaštenja kontrolorima su vrlo ograničena. Oni utvrđuju samo činjenično stanje i dostavljaju ga u formi izvještaja. Za primjer bih uzeo susjednu Hrvatsku, gdje kontrolori imaju mnogo veća ovlaštenja, pa čak mogu i ukidati bolovanja“, rekao je Dženan Tikveša, rukovodilac Službe pravnih poslova Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Prošle godine u Kantonu Sarajevo izvršena je kontrola 671 bolovanja, pri čemu su odstupanja uočena u 31 slučaju. U prosjeku, bh. radnici se zadržavaju na bolovanju od 20 do 25 dana, što poslodavcima nije prihvatljivo.

„U Njemačkoj ili Evropskoj uniji prosjek je šest do sedam dana. To je ogromno opterećenje poslodavaca. Svi koji su zaista bolesni trebaju dobiti svu potrebnu zaštitu, ali oni koji zloupotrebljavaju bolovanja ne smiju to činiti“, istakao je Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine.

Sindikati, s druge strane, ne vide problem u dostavljanju detaljnijih informacija ljekara o razlozima bolovanja, ali naglašavaju da ocjenu o privremenoj spriječenosti za rad može dati isključivo struka.

„Ako doktor utvrdi bolovanje, koji poslodavac to može osporiti? Ne može nijedan. Ne može nijedan doktor osporiti posao i rad poslodavca, ali doktori moraju biti na odgovarajućem nivou da, kad utvrde bolovanje, imaju opravdan razlog za određeni period“, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Postojećim zakonom definisano je da bolovanje do 42 dana ide na teret poslodavaca, te da nakon tog perioda refundacijom sredstava, Zavodi praktično preuzimaju finansiranje. Ako bolovanje traje duže od 42 dana, slijedi ocjena tzv. Komisije za bolovanja. U Kantonu Sarajevo ova komisija u 2025. godini odlučivala je za oko 25.000 zahtjeva.

federalna.ba