Sindikat traži da minimalna bude 1.050 maraka, i Dodik ima prijedlog za plate
Građane Republike Srpske u novoj godini dočekalo je poskupljenje struje, što je izazvalo lančana poskupljenja koja prosječna plata ne može pratiti. S druge strane, još nema dogovora o iznosu najniže plate za 2025. godinu. Sindikat i dalje zastupa stav da minimalac sa sadašnjih 900 maraka treba povećati na 1.050 maraka, te traže od premijera Radovana Viškovića da donese takvu odluku. I dok se čeka konačna odluka Vlade, novi prijedlog stiže od predsjednika Republike Srspke, Milorada Dodika, koji smatra da najniža plata treba da bude usklađena prema složenosti posla.
Poskupljenje struje od 1. januara u Republici Srpskoj donijelo je i nova poskupljenja. O povećanju plata i socijalnih davanja niko ne govori. A nema ni dogovora o najnižoj plati. Dok se čeka konačan sud iz Vlade, Milorad Dodik predlaže da najniža plata ostane 900 maraka za jednostavnije poslove, za srednju stručnu spremu da bude povećana na 1.000 maraka, a za visoku stručnu spremu na 1.200 maraka.
“Nije to još dogovoreno, vidjećemo, pozvaćemo poslodavce, Sindikat i smatrati da ta diferencijacija treba da se napravi, a za razliku od Federacije, mi ćemo ukinuti porez na platu za taj garantovani dio“,istakao je Dodik
Novi sistem plata, po kojem bi se minimalna plata množila sa koeficijentom različitim za svaku stručnu spremu, odavno zagovara i Savez sindikata. Ovaj sistem bi, ističu, spriječio zloupotrebu plata.
“Nama je bitno da se taj naš koncept najnižih plata po stručnim spremama uzme u razmatranje i da će se on primijeniti, a oko samih iznosa naravno da ćemo mi pregovarati da bi se plate utvrdile po stručnim spremama, da nemamo situaciju kakvu imamo sada, da i SSS i KV i VSS svi rade za iznos najniže plate pa tako u jednom preduzeću od 100 radnika 99 njih prima iznos najniže plate“, navodi Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS-a.
Da je potrebno urediti sistem plata, slažu se i poslodavci, ali bez prave analize šta bi to značilo za niskoakumulativne grane i javna preduzeća, ne treba izlaziti sa ishitrenim zaključcima. Treba naći rješenje koje će biti primjereno trenutnom makroekonoskom okruženju.
“Mi nikako ne možemo prihvatiti bilo koji prijedlog koji će dovesti do gašenja i jednog radnog mjesta i gašenja bilo kojeg privrednog društva“, ističe Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.
Mora se sagledati realna slika potreba radnika i poslodavaca, a neophodno je smanjiti opterećenja na plate, smatraju ekonomisti.
“Ja mislim da je prvo i osnovno rješenje da se vratimo nazad tamo gdje smo bili do 2010., a to je 51 posto opterećenja na neto isplaćene plate. I to je jako dobro funkcionisalo. Zašto je to promijenjeno, ne znam, ali kao što vidite, 64 posto u RS i 74 posto u Federaciji, očigledno je javni sektor gladan svih tih novaca jer ne može se obrazložiti drugačije zašto dodatno opterećujemo male preduzenike i u RS-u i FBiH”, napominje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ekonomski analitičari, ali i poslodavci i radnici saglasni su da je prvenstveno potrebno stvoriti povoljan poslovni ambijent kao uslov za povećanje plata, za šta je odgovorna vlast.
federalna.ba