Sijarić: Većina prirodnog, kulturnog i arheološkog znanja na ovom prostoru potekla je iz Zemaljskog muzeja

videoprilog Ismire Mašić (Dnevnik 2)

Najvažnija je savremena naučno-obrazovna i kulturna institucija u Bosni i Hercegovini - Zemaljski muzej BiH danas obilježava svoju 137. godišnjicu postojanja. Čuvar neprocjenjivog historijskog i prirodnog blaga, osnovan je 1. februara 1888. godine. Zemaljski muzej je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnoga tipa u BiH.

Raznolik sadržaj za 137 godina Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ove godine slavi 137. rođendan, te je tim povodom upriličen zanimljiv program, a posjetiocima su vrata Muzeja bila "širom" otvorena. Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, u Zemaljskom muzeju pripremili su sadržaje za sve uzraste. U okviru obil...

Zemaljski muzej je od 1888. godine postavljen na principima koji su danas savremeni u muzeologiji, što je uz stručnjake koji su tu radili omogućilo da budu postavljeni temelji za izučavanje gotovo svih prirodnih nauka i umjetnosti. Muzej je formiran po uzoru na Nacionalni muzej u Budimpešti i Kunsthistorisches i Naturhistorisches muzeje u Beču.

„I većina toga prirodnog, kulturnog, arheološkog znanja koje mi danas imamo na prostoru na kojem mi živimo je na ovaj ili na onaj način poteklo iz ove institucije. Ona je prošla svoje uspone i padove. Nekoliko je perioda koji se ističu kao kvalitetni. Jedan je taj početni, do pred Prvi svjetski rat. Onda je 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća sigurno najbolji period. Sada imamo ono što imamo - našu realnost. Mi se zaista trudimo da usvojimo što manje pogrešnih stvari iz ovog novog doba. Zato naše kolege danas kad dođu iz Slovenije, iz Hrvatske - oni su svi oduševljeni Zemaljskim muzejom zato što što vide sliku starog, dobrog muzeja“, kaže Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

 

Iza slavljeničke atmosfere stoje i brojni izazovi, ali bez sistemskog riješenja i sigurnog finansiranja njegova budućnost ostaje neizvjesna.

„Svi smo u iščekivanju šta će se desiti s ovom naredbom visokog predstavnika, odnosno hoće li se to pomjeriti u nekom smjeru, hoćemo li dobiti konačno zakon za sedam institucija državnog značaja, ali još nemamo nikakve novosti“, kaže Ana Marić, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH.

 

Oblikovanje muzeja prema potrebama posjetitelja, muzej se pretvara u interaktivni, živi organizam, čije srce tuče u ritmu s lokalnom zajednicom. Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, pripremljen je i cjelodnevni program od promocija knjiga i naučnih časopisa do radionica i predavanja. Ulaz na sve događaje je besplatan, a muzej je cijeli dan ispunjen posjetiteljima svih generacija.

federalna.ba

Zemaljski muzej