"Serpico": Al Pacino kao pošteni policajac kojeg je sistem pokušao slomiti

Film "Serpico" je Istinita drama o hrabrosti, izdaji i korupciji, a njegovog junaka Franka Serpica, kojeg je 1973. utjelovio slavni Al Pacino, Američki filmski institut uvrstio je na 40. mjesto liste najvećih heroja u historiji američkog filma.

Serpico je ostao simbol policijskog zviždača (whistleblowera) i ličnog integriteta. Podsjećanje na stvarne događaje, koji su poslužili kao osnova za kultnu filmsku priču, za BBC donosi Greg McKevitt.

Kriminalistička drama o sveprisutnoj korupciji u policijskim redovima, doslovno preuzeta iz novinskih naslova

Frank Serpico je ranjen 3. februara 1971. godine, nakon što je razotkrio korupciju u njujorškoj policiji (NYPD). Naredne godine BBC je izvijestio o „raširenoj truleži" unutar policijskih redova Velike Jabuke.

Kriminalistička drama "Serpico" iz 1973. godine bila je doslovno preuzeta iz novinskih naslova. Zasnovan na dokumentarnom bestseleru Petera Maasa, film je za glavnu ulogu angažovao Ala Pacina – neposredno nakon što je utjelovip lik Michaela Corleonea u "Kumu" – u kojem je tumačio idealističkog policajca Franka Serpica, čovjeka koji se usudio suprotstaviti korupciji u Policijskoj upravi New Yorka.

Njegova tvrdoglava iskrenost dovela ga je u sukob s kolegama. No, da li je to bilo povezano s događajem od 3. februara 1971. godine, kada je pogođen metkom tokom racije protiv narkotika? BBC je izvještavao o istrazi koja je uslijedila 1972. godine.

"Serpico" - film o borbi protiv korupcije zasnovan na stvarnim događajima 

Serpico, sin italijanskih imigranata, pridružio se njujorškoj policiji 1959. godine kako bi služio zajednici. Godine 1965. postao je policajac u civilu, što je bio korak ka napredovanju u detektiva. Njegov idealizam ubrzo se sudario s nepoštenjem nekih kolega. Korupcija je, kako je otkrio, bila sveprisutna. Policajac je mogao zarađivati dodatnih 800 dolara mjesečno – što bi danas iznosilo oko 8.000 dolara (5.900 funti) – od ilegalnih kockarskih poslova, pri čemu su viši oficiri uzimali svoj dio, pa i polovinu zarade.

Zviždač izložen maltretiranju i prijetnjama newyorkške policije

1967. godine Serpico je postao zviždač i svojim nadređenima počeo dostavljati dokaze o takvoj korupciji. Zauzvrat je bio izložen maltretiranju i prijetnjama. U svojoj borbi ubrzo mu se pridružio David Durk, još jedan hrabri policajac NYPD-a koji je imao veze na visokim položajima. Dok je Durk bio uglađeni diplomirani pravnik i porodičan čovjek, Serpico je bio nekonvencionalni slobodni duh i samotnjak – što je bio još jedan razlog zbog kojeg nije bio omiljen među kolegama.

Godine 1970., razočarani i bez drugih mogućnosti, Serpico i Durk su svoja saznanja odnijeli redakciji New York Timesa. Eksplozivna otkrića objavljena na naslovnoj strani potresla su čitav grad. Gradonačelnik John Lindsay imenovao je nezavisnu komisiju na čelu s advokatom s Wall Streeta Whitmanom Knappom. Ipak, Serpico je i dalje ostao u aktivnoj službi.

Al Pacino je glumio Franka Serpica u biografskom filmu Sidneya Lumeta o ovom zviždaču iz 1973. godine (Foto: Alamy)

U februaru 1971. godine, kada je već radio u odjelu za narkotike, otišao je u jednu stambenu zgradu u Brooklynu zajedno s trojicom kolega, nakon što su dobili dojavu da se priprema trgovina drogom. Serpico je pokucao na vrata osumnjičenog i uletio unutra kada su se vrata otvorila, ali je tada pogođen metkom u lice. Jedan visoki policijski zvaničnik izjavio je za New York Magazine da su, kada je stigla vijest o tome, „bili prestravljeni pri pomisli da je to mogao učiniti neki policajac“.

Prema pisanju New York Magazinea, Serpica su „kolege ostavile da umre“, pa je jedan od stanara zgrade morao pozvati hitnu pomoć. Nakon toga je policijskim automobilom prevezen u bolnicu. U članku objavljenom 2014. godine u magazinu Politico, Serpico je napisao: „Jedan od policajaca koji me te noći vozio kasnije je rekao: ‘Da sam znao da je to on, ostavio bih ga da iskrvari nasmrt.“

NasiljE u Newyorku koje se događalo svakih 15 minuta, pljačke svake minute, a provale svakih 30 sekundi

Godinu dana kasnije, David Taylor iz BBC-jeve emisije 24 Hours izvještavao je s prve linije grada u kojem su statistike kriminala bile „kao u ratu koji je u toku“. Utvrdio je da New York nije samo najbogatiji grad na svijetu, već i jedan od najzapuštenijih. „Prošle godine u gradu je bilo 1.600 ubistava. Ovdje je ubijeno više Amerikanaca nego u Vijetnamu. Nasilni zločin događa se svakih 15 minuta, pljačka svake minute, a provala svakih 30 sekundi.“

„Ali ono što stvari čini još gorima jeste opće poznata činjenica da su policajci korumpirani“, rekao je Taylor. Javna istraga utvrdila je da je korupcija bila „raširena, iako nipošto jednako prisutna u svim segmentima“. Većinu korumpiranih policajaca nazvao je „travojedima“. To su bili policajci koji su prihvatali manje mito i sitne poklone od „izvođača radova, šlep-službi, kockara i sličnih“. „Mesojedi“, koji su činili manji postotak NYPD-a, agresivno su iskorištavali situacije u zamjenu za velike isplate. To je uključivalo „kocku, narkotike i druge ozbiljne prekršaje koji su mogli donositi isplate od više hiljada dolara“.

Glavni svjedok na televizijskim saslušanjima bio je William Phillips, policajac u civilu koji je 14 godina primao mito. Jedan detektiv za ubistva, koji ga je gledao kako svjedoči na televiziji, rekao je tužiocima da liči na policijski crtež osumnjičenog u neriješenom slučaju ubistva iz 1968. godine. Phillips je na kraju osuđen za ubistvo dvije osobe i proveo je 32 godine u zatvoru. Umro je 2023. godine u 92. godini. U njegovoj osmrtnici New York Times postavio je pitanje: „Da li je zaista počinio ubistvo ili mu je sve namješteno kao odmazda zbog rušenja plavog zida šutnje?“

Više od nekoliko "trulih jabuka"

Serpico je djelimično oglušio na jedno uho zbog ranjavanja, i sam je svjedočio u istrazi, rekavši: „Nadam se da policajci u budućnosti neće doživjeti istu frustraciju i tjeskobu kojima sam ja bio izložen proteklih pet godina od strane svojih nadređenih zbog pokušaja da prijavim korupciju. Natjerali su me da se osjećam kao da sam im nametnuo neželjeni teret.“ Pozvao je policijsku hijerarhiju da stvori atmosferu "u kojoj se nepošten policajac boji poštenog, a ne obrnuto“.

Durk je komisiji rekao: „Korupcija uopće nije stvar novca, jer ne postoji količina novca kojom možete platiti policajca da 365 dana u godini rizikuje svoj život. Biti policajac je poziv ili nije ništa, a upravo to sam seosvjedočio da je ta maksima uništena korupcijom u Policijskoj upravi New Yorka – za mene i za hiljade drugih poput mene.“

Newyorkška policija 70-tih "demoralizirana služba"

BBC-jev izvještaj iz 1972. godine o stanju njujorške policije opisao je demoraliziranu službu. Kapetan Edward Rogers, zapovjednik Devete policijske stanice, rekao je za 24 Hours: „Moral je trenutno na vrlo niskom nivou u odjelu zbog Knappove komisije, jer se 95% poštenih ljudi sada etiketira kao korumpirano, iako je komisija otkrila da je možda samo 5% odjela zaista korumpirano. Tih 95% poštenih ljudi snosi teret ove etikete.“ Dodao je: „Nešto ovakvo sigurno nas je unazadilo za mnogo godina u odnosima s javnošću, i to potpuno neopravdano.“

Durk je BBC-ju rekao da je najveće dostignuće komisije to što je „srušila teoriju o trulim jabukama“, koja je ranije bila uobičajen odgovor na svaku optužbu za policijsku korupciju. „Administracija bi uvijek govorila: ‘Šta? Šokantno, strašno, pokažite nam krivca i objesit ćemo ga.’ I obično bi napravili vrlo dramatičnu predstavu vješanja jednog ili dvojice – uglavnom ljudi nižeg ranga. Mislim da je Knappova komisija pokazala razmjere i ozbiljnost onoga što korupcija zaista znači.“

Realnost kao podloga filmskoj priči o borbi protiv korupcije

Kada je došlo do snimanja filma o borbi protiv korupcije, Durkova uloga u događajima predstavljena je kroz Boba Blaira, izmišljeni lik kojeg je glumio Tony Roberts. Nakon saslušanja pred komisijom, Durk je unaprijeđen u poručnika i ostao je u policiji još više od deset godina.

Razočarani Serpico napustio je policiju 1972. godine i na neko vrijeme preselio u Švicarsku. Biografski film "Serpico" u režiji Sidneya Lumeta izašao je u SAD-u godinu dana kasnije. Na plakatu filma stajao je slogan: „Mnogi njegovi kolege smatrali su ga najopasnijim čovjekom na svijetu – poštenim policajcem.“ Trideset godina kasnije, 2003., Američki filmski institut uvrstio je Franka Serpica na 40. mjesto liste najvećih heroja u historiji američkog filma.

federalna.ba