Semberski sajam mesa prilika da proizvođači ukažu na svoj težak položaj

Privreda na koljenima. U lancu proizvodnje niko nije zadovoljan. Skok cijena na tržištu, a pad domaće proizvodnje, samo je ostavio više prostora za ionako nekontrolisan uvoz robe u našu zemlju. Semberski sajam mesa i ove je godine bio pokazatelj da raspolažemo s dobrom i kvalitetnom domaćom sirovinom, ali i prilika da se ukaže na težak položaj proizvodnog sektora i apeluje na zaštitu domaće proizvodnje.

Od političkih potkusurivanja do klimatskih nepogoda – ništa ove godine nije zaobišlo domaće proizvođače. S kapacitetom da podmire više od polovine potreba domaćeg tržišta, na vlastitom terenu zbog uvoznog lobija gube tržišnu utakmicu. Godina, kažu, nikada teža.

„Ova je godina bila vrlo loša, a s obzirom na to da se naša kompanija bavi proizvodnjom stočne hrane, to je ostavilo posljedicu na naš proizvodni proces. Teška godina, a i globalno tržište diktrira neke uslove, sve poskupljuje, svi materijali, a sve se to manifestuje na našu privrednu cjelinu“, kaže Darko Marković, predstavnik mesoprerađivačke industrije ZP Komerc.

„Godina je izuzetno teška i sad se to odrazilo i na proizvodnju mlijeka, veoma je loše. Imamo pad proizvodnje mlijeka, loša godina, slab rod kukuruza i kvalitet silaže, tako da ćemo i iduće godine osjetiti taj problem", ističe Duško Cvijetinović, vlasnik mljekare „Dule“.

Prinos žitarica smanjen, a stočna hrana skuplja za 30%,te uzgajivači brinu kako sačuvati stočni fond. Zbog lošeg stanja u agraru, cijene gotovo svih proizvoda, uprkos sajamskom popustu, veće su za oko 20% u odnosu na prošlogodišnje. Paradoks je da su, uprkos višim cijenama, proizvođači opet na gubitku.

„Radi se kapacitetom 30% u odnosu na prethodnu godinu. Sad možeš jednu kravu sušiti i prodavati 20 dana, prije si mogao prodat za dva dana“, navodi proizvođač Saudin Plavčić.

Smanjena potražnja, a velika ponuda mogla bi ponovo dovesti do pojave tržišnih viškova i kolapsa proizvodnje, te je neophodnost donošenja zaštitnih mjera imperativ i uslov opstanka primarne proizvodnje, ističu to i u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

„Želim da pozovem da podrže politiku RS-a, da zaštitimo primarnu domaću proizvodnju i da u fazi odlučivanjau Savjeta ministara BiH imamo i podršku predstavnika FBiH. Prije svega, želim da potaknem to pitanje neophodnosti uvođenja zaštitnih mjera za uvoz svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja, jer je to neophodno. Žao mi je što partneri iz FBiH to ne prepoznaju. Nećemo od toga odustati jer to je za nas veoma važno“, poručio je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).

Važna je i svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda, jer domaće je, kažu, sigurno i provjereno a sajam je ujedno i prilika da se domaći potencijali promovišu

„Za cijeklu državu je bitno organizovati ovakve manifestacije, bilo da se radi o Semberiji ili nekoj drugoj regiji, svugdje ima potrrebe za prezentacijom naših domaćih proizvoda“, naglašava Milenko Zupur, organizator Sajma i vlasnik mesne industrije Globus.

A proizvode s predznakom "domaćeg" ove je godine izložilo oko 40 učesnika iz BiH i regiona. Osim bogate ponude sirovih i gotovih mesnih i mliječnih proizvoda, na sajmu su se predstavile i domaće vinarije. Ova dvodnevna manifestacija izložbenog i prodajnog karaktera omogućiče posjetiocima i prezentaciju pripreme zimnice od mesa po straroj, tradicionalnoj recepturi.

federalna.ba/Ivana Đurđević-Bajić