Sekunde odlučuju: U Bihaću održana vježba zbrinjavanja pacijenta u srčanom zastoju

videoprilog Selme Hadžić (Federacija danas)

Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Bihać i Centar urgentne medicine Kantonalne bolnice, povodom Dana urgentne medicine, u Bihaću su danas održali pokaznu vježba koordiniranog odgovora u zbrinjavanju hitnog pacijenta, odnosno pacijenta u srčanom zastoju. Cilj vježbe je podizanja spremnosti i efikasnosti zdravsvenih radnika i okoline u hitnim i nepredvidivim situacijama.

Sekunde često odlučuju između života i smrti. Brza reakcija, pravovremeno pružanje prve pomoći i dobra koordinacija značajno povećavaju šansu za preživljavanje pacijenata. Demonstrirano je zbrinjavanja pacijenta u srčanom zastoju.

“To je pacijent kojem je srce prestalo kucati i koji ne diše i to je najhitnija vrsta pacijenata s kojim mi radimo, a naš zadatak je tog pacijenta vratiti u život”, objašnjava Faruk Ajdinović, specijalista urgentne medicine u Kantonalnoj bolnici Bihać.

“Hitna služba zbrinjava sve ovakve situacije, kao što su srčani zastoji, otežano disanje, iznenadni gubitak svijesti. Izlazimo na sve saobraćajne udese, traume i uglavnom sva stanja koja život pacijenta dovode u pitanje”, ističe Maja Uremović, specijalista urgentne medicine pri Hitnoj službi Doma zdravlja Bihać.

Ljekari ističu da imaju velik procent uspješnih reanimacija. Nadaju se da će taj procent održati ili povećati. Prema njihovim riječima, u Centar urgentne medicine 3-4 puta sedmično budu primljeni pacijenti sa problemom srčanog zastoja.

“Stanje na terenu je malo drugačije od onog čime bi hitna služba trebala da se bavi. Na ovom primjeru se vidi šta je prva i osnovna stvar Hitne službe”, dodaje dokorica Uremović.

Struka upozorava da je kod srčanog zastoja presudna i reakcija građana koji se prvi zateknu na mjestu događaja. Prepoznavanje simptoma, osnovnih mjera prve pomoći, te brzo pozivanje hitne pomoći često predstavljaju najvažniji korak u lancu spašavanja života.

“To je nama najbitnije - da širu populaciju educiramo. Reanimacija, ali i generalno urgentna medicina, ona počinje od porodice, zajednice, od okruženja, a mi je na prehospitalnom i na hospitalnom nivou nastavljamo”, pojašnjava doktor Ajdinović.

Obilježavanjem Dana urgentne medicine još jednom je poslana poruka o značaju ulaganja u zdravstveni sistem, edukaciju kadra i podizanje svijesti građana o važnosti brze i pravilne reakcije u hitnim slučajevima.

federalna.ba

Hitna pomoć Reanimacija urgentna medicina srčani zastoj