Šehić za RF: Izbori neće biti slobodni - kršenje Izbornog zakona počinje mnogo prije izbornog dana

Razgovarao: Rijad Ahmetović

Izbori 4. oktobra izgledat će kao nijedni dosada. Uvođenje noviteta, poput novih izbornih tehnologija i kompenzacijskih listi, značajno će utjecati na to kako će izgledati izborni dan, i za kandidate, i za građane. Ko zapravo odlučuje ko će kroz kompenzacijske liste dobiti mandat – birači ili stranke? Koliko su građani spremni za uvođenje novih tehnologija u izbornom procesu? O tome, među ostalim, razgovaramo s bivšim članom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vehidom Šehićem.

Gospodine Šehiću, prema Vašem mišljenju, hoćemo li biti spremni za održavanje općih izbora u Bosni i Hercegovini 4. oktobra?

“Moj stav je da ćemo biti spremni, jer je za provođenje izbora odgovorna Centralna izborna komisija. Ona je, prema svom planu, već ostvarila mnoge aktivnosti. Sada se čeka druga i treća tura isporuke novih tehnologija, tako da ćemo izbore 4. oktobra imati u skladu s izmjenama Izbornog zakona. Ono što je najvažnije jeste upotreba novih tehnologija koje će spriječiti mnoge nepravilnosti i nezakonitosti koje su se ranije dešavale u izbornom procesu.”

Koji su najveći izazovi pred CIK-om, ali i drugim institucijama koje su uključene u izborni proces?
“Sigurno da treba poštivati Izborni zakon. Centralna izborna komisija iz izbornog ciklusa zna svoje obaveze i očekuje se od institucije države, koja je odgovorna za provođenje izbora, da uradi sve kako bi se izbori 4. oktobra održali u skladu sa Izbornim zakonom. Tu ja ne vidim neki veliki problem. Prema onome kako sam ja obaviješten, sve ide u skladu s planom rada Centralne izborne komisije, tako da ne vidim nikakve izazove. Građani će konačno moći glasati na način kako je to predviđeno Izbornim zakonom, koji će garantovati da na dan izbora neće više biti kršenja Izbornog zakona kao što je bilo do sada. To upućuje na to da će rezultati odgovarati onome kako su građani, odnosno birači, odlučili.”

Da li će nove tehnologije olakšati izborni proces ili će ga zakomplikovati?

“One će ga olakšati, ne mijenja se tu mnogo u odnosu na dosadašnju praksu. Mi ćemo i dalje ručno popunjavati glasački listić. Prije toga ćemo izvršiti biometrijsku identifikaciju birača, tako da će se onemogućiti da neko glasa više puta s različitim ličnim kartama. Ovo oko načina glasanja možda izgleda komplikovano, ali vidim da je Centralna izborna komisija krenula s informativnim spotovima na televiziji. Neki su mi se javili i rekli da im je sada daleko jasnije i da to nije toliko komplikovano. Imaćemo vrlo brzo preliminarne neslužbene rezultate izbora, tako da će se izbjeći i ono što se uvijek dešavalo nakon izbora – nekakve sumnje u izborne rezultate. Neće više biti brojanja glasačkih listića do četiri ili pet ujutro, što je uvijek dodatno stvaralo sumnje i navodilo mnoge da pomisle da se tu nešto nedozvoljeno radi. Tako se ovim izborima polako počinje vraćati kredibilitet izbornog procesa. Ali moram reći da i ovi izbori stvarno neće biti slobodni, jer kršenje Izbornog zakona počinje daleko prije održavanja izbora – pritiskom na birače i ucjenama birača. Naročito onih koji su dobili posao zahvaljujući političkim strankama. Imaćemo vjerovatno i pokušaje kupovine glasova od strane određenih političkih struktura, što je opet bila uobičajena praksa do sada. I to će ostati kao zadatak – kako i to u narednom periodu spriječiti.“

Da li političke stranke koriste kompenzacijske liste kao svojevrsni rezervni plan za osvajanje mandata u skupštini?

„Nije to rezervni plan. To je po Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine jasno. Neraspoređeni glasovi političkih subjekata, koji su osvojeni na izborima, a nisu iskorišteni za dodjelu mandata, pošto se radi po izbornoj formuli, kompenziraju se putem kompenzacijskih lista. Imate i situaciju da stranka može preći izborni prag u određenoj izbornoj jedinici od tri posto, a da ne dobije nijedan redovni mandat. Onda se sabiraju glasovi. Ukoliko u svojim izbornim jedinicama ima preko tri posto, a nema nijednog mandata, dobit će kompenzacijski mandat. Ali meni je više problem ko se sve nalazi na kompenzacijskoj listi. Ranije je bio slučaj da nosilac redovne liste bude prvi na kompenzacijskoj listi, jer mu je to nekad sigurnija pozicija nego da je na redovnoj listi.“

S obzirom na to da građanin na glasačkom listiću ne vidi kompenzacijsku listu, a osoba koja je na njenom vrhu potencijalno može postati parlamentarac, da li su kompenzacijske liste zapravo skriveni dio izbornog procesa?
“Pa ne bih rekao tako, jer da biste bili na kompenzacijskoj listi, vi morate biti na redovnoj listi svakog političkog subjekta. Stranka odlučuje, u okviru kandidatske liste koja je ovjerena u Centralnoj izbornoj komisiji, ko će biti na kompenzacijskoj listi. Vi možete imati nekoga ko je prvi na kompenzacijskoj listi i prvi na redovnoj listi. Ako dobije redovni mandat, onda on ne može dobiti kompenzacijski mandat, nego ga dobija sljedeći na kompenzacijskoj listi. To nisu skrivene liste, jer mi u principu znamo da na kompenzacijskoj listi može biti samo neko ko je na redovnoj listi, koja je ovjerena u Centralnoj izbornoj komisiji.”

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.