Šehić za FR: Zbog neodgovornog ponašanja naših političara, visoki predstavnik je bio prinuđen nametnuti neka druga rješenja

Razgovarala: Amra Ličina

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u utorak je iskoristio bonske ovlasti i nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, reagujući tako na činjenicu da bh. politički lideri nisu uspjeli o tome postići dogovor.

Što se tiče tehničkih izmjena, one se odnose na biračke odbore, među ostalim, na izbor predsjednika odbora, uvođenje skenera itd. Međutim, nema političkog dijela izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

O izmjenama Izbornog zakona, za Radio Federacije govorio je pravni stručnjak i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić.

Izmjene Izbornog zakona odnose se na takozvani integritet izbornog procesa, na čemu je ranije insistirala i Evropska komisija. O svim tim opcijama ranije su pregovarali i predstavnici političkih stranaka. Možete li pojasniti o čemu se tačno radi?

„Moram reći da posmatračke misije koje su bile u Bosni i Hercegovini, kao i posmatračka misija Koalicije pod lupom, davno su dale preporuke šta bi trebalo da se mijenja u Izbornom zakonu kako bi se vratio integritet samog izbornog procesa. Nažalost, naši političari nikada to nisu uradili, a o izmjenama Izbornog zakona se govori još od 2010. godine, nakon prve odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. I ništa se od tada nije uradilo kako bi zaštitila slobodna izborna volja birača.“

Činjenica je da smo mi ušli u izbornu godinu, te da je izborni standard, kada su izbori u pitanju, takav da se u izbornoj godini ne preporučuju izmjene Izbornog zakona.
„Međutim, nije ovo prvi put da mijenjamo Izborni zakon u izbornoj godini, bilo je slučajeva kada je to radio parlament. Nažalost, zbog neodgovornog ponašanja naših političara, visoki predstavnik je bio prinuđen da svojom odlukom dā neka druga rješenja, naročito kada su u pitanju birački odbori i za mene su oni u ovom trenutku polovično riješeni, jer će CIK imenovati predsjednike biračkih odbora, ali ostat će stari način da će članove predlagati politički subjekti i to je najveći problem. Jer taj dio nesavjesnih članova odbora je kršio Izborni zakon i provedbene akte. I toga smo svi mi koji izlazimo na izbore bili svjedoci. Tako da će se u narednom periodu trebati neke stvari i tu popraviti. Treba koristiti u tom smislu i iskustva nekih drugih država kako oni imenuju članove biračkih odbora. Ali predsjednika će sada imenovati CIK, a on sad preuzima odgovornost koga će sada postaviti na te funkcije.“

„Sa druge strane, upotreba biometrijske identifikacije birača je jako bitna u smislu da će spriječiti mnoge malverzacije“, dodaje Šehić.

„Kao prvo će se spriječiti, što je do sada bila uobičajena praksa, da neke osobe glasaju po pet puta sa različitim ličnim kartama. Sada će se to onemogućiti, što je jako bitno. Ono što je uvijek bio problem nakon zatvaranja biračkih mjesta, da smo tu uvijek bili svjedoci kršenja Izbornog zakona i provedbenih akata. Da su se koristili neiskorišteni glasački listići, popunjavali, ubacivali u kutije. Onda su na izvod iz centralnog biračkog spiska falsifikovali potpise tih osoba koje nisu izašle na izbore što predstavlja krivično djelo. Ovim će se onemogućiti, a moram naglasiti, uvijek sam bio pristalica da se zadrži tradicionalni način glasanja, da ja dobijem svoj glasački listić, da ja svojom rukom stavim križić ispred nekog političkog subjekta ili kandidata u kojeg imam povjerenje, da prilikom stavljanja glasačkog listića u skener, bilo kakve intervencije prilikom utvrđivanja rezultata, poništavanja glasačkih listića, kako političari vole reći, suparnika. To će se spriječiti, jer ćemo imati skenirani glasački listić koji će odgovarati onome kako ga je popunio birač, a ne nesavjesni član biračkog odbora, i to je jako značajno.“

Napominjem, dodaje Šehić, da ćemo skenere, biometrijsku identifikaciju birača, u cijelosti moći da primjenimo 2026. na opštim izborima. „Bilo bi neozbiljno da se sada uvodi, a da nije bilo prethodno provjere čitavog tog sistema pilot-projekta. On će biti sada na 160 biračkih mjesta u 10 izbornih jedinica gdje će se testirati taj novi vid tehnološkog unapređenja izbornog procesa. U mnogim državama taj sistem postoji, funkcioniše i zaista trebamo koristiti iskustva drugih da bi konačno spriječili taj vid falsifikovanja izbornih rezultata koji je bio, nažalost, raspostranjen u svakoj izbornoj jedinici. To su najznačajnije izmjene Izbornog zakona koje vraćaju integritet izbornog procesa.“