Schmidt u New Yorku o Dodiku i Čoviću, Cvijanović o Schmidtu

Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo je o stanju u BiH. Napadi na ustavni poredak, kriza politička, i sigurnosna, izazovi i uloge. Sve je stalo u Izvještaj visokog predstavnika. Milorad Dodik označen je odgovornim za krizu, narušavanje mira i stabilnosti, a na kraju i za pokušaj secesije. No, s druge strane stola bila je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH. Za nju je krivac samo jedan - visoki predstavnik.

Napadi na ustavni poredak BiH, detaljno u Izvještaju visokog predstavnika pred Vijećem sigurnosti. No, prije izlaganja, svojevrsni skandal. Christijan Schmidt pozvan da govori, a progovorio ambasador Rusije s ciljem da ga zaustavi.

„On nema pravo da govori u ime međunarodne zajednice. Može boraviti u privatnom svojstvu i tako ga posmatramo danas. Ne namjeravam provoditi vrijeme slušajući njegove pristrasne ideje“, izjavio je ruski ambasador.

U znak bunta napustio je sjednicu, ali Schmidta nije spriječio. Zato je Schmidt obuhvatio sve i svakog. U izvještaju Milorad Dodik glavna uloga, isključivo negativca, kočničara, predvodnika napada na ustav i rušitelja države. Najteža kriza od Daytona traje. Okidač prvostepena presuda Miloradu Dodiku.

„Predsjednik RS-a Milorad Dodik prekršio je Ustav BiH usvajanjem zakona koji brane djelovanje državnih institucija na teritoriji RS-a. To ukazuje na secesiju de facto. Također, izradili su nacrt novog ustava koji je donesen nedugo nakon što je presuda donesena i taj nacrt je objavljen javnosti.“

Od secesije i važnosti Dejtonskog sporazuma, Schmidt je došao i do Ustava BiH u kontekstu reforme Izbornog zakona. Insistiranje lidera Dragana Čovića na hitnim izmjenama ovog zakona ocijenio jednodimenzionalnim. U izlaganju Schmidt je podsjetio na potrebu neophodnih izmjena Ustava.

„Presude koje se tiču izbornih zahtjeva, političke stranke u BiH, ne samo HDZ, hrvatski premijer je iznio svoj stav i zalaganje za evropske integracije BiH. Potreba za izmjenom Ustava ne samo u ovom kontekstu je jednako važna. To se mora osigurati sa narodima i legitimno izabranim predstavnicima u BiH.“

Schmidt je završio analizu, pa zaključio da je kriza rezultat teških napada pojedinaca koji predstavljaju pogrešnu interpretaciju Daytona. Pažljivo su ga slušali članovi Vijeća sigurnosti, a potom su otvorili žestoku raspravu. Između onih koji ga podržavaju i onih koji su protiv. Ruski ambasador se vratio na sjednicu, pa izložio čemu se sve protivi. Spisak je dug.

„Pokušava da zabrani političko djelovanje pojedinim strankama u RS-u. To je pokušaju, da se s političke scene uklone najpopularnije ličnosti iz RS-a. Kada je SIPA pokušala da uhapsi Dodika – to je samo jedna riječ, provokacija.“

Ruski ambasador protivi se i Misiji EUFOR-a Altea. Dugi niz nepoželjnih završio je pozivom Vijeću sigurnosti da procijeni stanje u BiH. No, uslijedile su poruke podrške. Otvorene, direktne i jasne. Secesija mora biti spriječena.

„Čvrsto se protivimo secesiji i destabilizirajućoj retorici. SAD ostaju čvrst partner u pomaganju Bosni i Hercegovini da osigura prosperitetnu i stabilnu budućnost za sve njene građane“, kazao je američki ambasador.

„Postoji prijetnja u ličnosti Milorada Dodika. Njegovi secesionistički potezi, novi ustav RS su direktna prijetnja suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti“, kazala je britanska ambasadorica.

„Slovenija osuđuje liderstvo RS-a u pravljenju paralelnog zakonodavnog okvira, to prijeti Dejtonskom sporazumu“, kazao je slovenski ambasador

„Kategorički odbacujemo secesionističku retoriku. Moraju se zaustaviti radikalni potezi RS-a“, kazao je pakistanski ambasador.

„Prisutnost međunarodne zajednice je neophodna. EUFOR ima ključnu ulogu u održanju sigurnog okruženja od devedesetih“, kazao je francuski ambasador.

Sve je pomno pratila i spremno odgovorila predstavnica vodeće, rušilačke politike RS-a. U ulozi predsjedavajuće Predsjedništva BiH, ali, ipak, isključivo glas entiteta. I ona je govorila o krizi, ali za nju je samo jedan krivac – visoki predstavnik u BiH.

„On djeluje na osnovu tzv. bonskih ovlasti koje nisu utvrđene ni u jednom međunarodnom instrumentu. Aneks 10 je jasan oko mandata visokog predstavnika, on nema ovlaštenje da donosi zakone i mijenja Ustav. Ipak, to je upravo ono što Schmidt radi. On je u samom srcu krize u BiH čijoj kulminaciji danas svjedočimo.“

Cvijanović je pozvala Vijeće sigurnosti da poduzme hitne korake i organizuje glasanje o potvrdi Schmidta ili da pronađe osobu koja će biti izglasana u skladu sa Aneksom 10.

federalna.ba