Sattler: Poruka RS-u jasno upućena, jasno primljena

Gost ovosedmičnog izdanja Dnevnika D bio je šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler.

Na početku, kaže da je odmah reagovao na zakon HNK-a koji omogućava dvije policije pod jednim krovom.

"Vidjeli ste moju reakciju, mislim da je bilo prilično jasno. Ono što je potrebno da policijske snage bude depolitizirane, oni su oni koji prvi odgovaraju, oni su oni koji nsu na prvim linijama, koji štite narod od korupcije, krivičnih djela. Naravno da ne smije biti političkog utjecaja i u tom smislu sa žaljenjem konstatujemo da ono što se jučer desilo sa zakonom, prije svega urađeno je u hitno postupku, bez konsultacija. Također radi se o zakonu koji mora biti usaglašen sa evropskim standardima. I drugo, ono što sam ja vidio jeste ta etnička komponenta koja je nepotrebno uvedena jer ljudi zaista zaslužuju da imaju depolitiziranue policijske snage."

Ističe da su prošle nedjelje u Briselu imali vrlo intenzivne razgovore.

"Bilo mi je drago da sam vidio jednu veliku podršku za ovu deklaraciju. Ona jednostavno zacrtava put dalje ka evropskim integracijama, ucrtava koji su to fokusi iz 14 ključlnih prioriteta, odnosno zakon o sukobu interesa, javnim nabavkama, VSTV-u, odnosno stavlja se veći fokus na borbu protiv korupcije, funkcionalnost države. Takožer, vrlo snažna podrška za EUFOR sa svih strana i to je također pozitivno. Ali potrebno je iskoristiti taj zamah koji je sporan. Dakle vezano za sve ovo što se dešava. Imamo rat u sred Evrope, naravno i to je jedan od razloga zašto smo bili tamo, ali ono što su za mene dvije važne stvari sa ovog sastanka - prva, EU je zapravo ujedinjujući faktor, mi okupljamo ljude i drugo, vidjeli ste posvećenost evropskih partnera. Dakle dvoje od troje najviših dužnosnika Eu su posvetili svoje nedjelje, cijeli dan, cijelu noć da sjednu zajedno sa liderima iz BiH, da pokažu svoju opredijeljenost, posvećenost i da kažu da, želimo da vidimo BiH kako se kreće dalje na tom putu."

Sattler pojašnjava da je sa provedbom dogovorenog potrebno početi odmah, imamo još tri mjeseca do izbora.

"Ove sedmice zakon o javnim nabavkama je usvojen na Komisiji, jednoglasno. Sada to ulazi u fazu harmonizacije u Domu naroda i ja sam siguran da će biti usvojen u julu. To je jedan vrlo konkretan korak naprijed. Ali naravno to nije jedini. Imamo i sukob interesa, imamo izborne reforme. S obzirom da smo već ušli u predizbornu kampanju ta reforma nije realna, zato smo uveli i tu formulaciju najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlasti da je potrebno i to usvojiti."

Neprihvatljivo je da se neko povuče iz državnih institucija

Na pitanje postoji li instrument da se spriječe blokade, odgovara: "Mislim da su naši stavovi prilično jasni - neprihvatljivo je da se neko povuče iz državnih institucija jer tada dolazi do potpunog zastoja. Vidjeli smo proteklih nekoliko mjeseci da je bilo nekog selektivnog vraćanja u institucije, ali ono što je potrebno su potpuno funkcionalne institucije. Teško je to spriječiti. To su vaši političari, oni moraju odgovarati svojim građanima, glasačima, a oni će imati šansu 2. oktobra  Ljudi će izaći na birališta, trebaju učestvovati u demokratskim procesima. Ono što je jasno sa naše strane jeste ako se ne vratite u institucije ne možete imati koristi od mnogih projekata koje mi nudiimo, jer mi smo morali reći stop i obustaviti dva vrlo važna projekta u Republici Srpskoj koja se odnose na željeznice, na izgradnju Koridora 5c i to je bila naša reakcija, nažalost. Ne želimo to raditi, ali moramo vidjeti gdje ulažemo svoj novac. Ukoliko nema nikakve reakcije, Komisija za proširenje je bila ovdje, tražilo se od vlasti da se vrate institucije, nije bilo reakcije i zatim je donesena ovakva odluka koja je donesena."

O reakciji Christiana Schmidta koja omogućava održavanje izbora kaže: "EU podržava visokog predstavnika i njegov mandat u BiH, bez daljnjeg. Drugo, kada je riječ o odluci o finansiranju postojao je stvarni rizik u jednom trenutku da nećemo moći održati izbore 2. oktobra. Iz tog razloga ta odluka je nažalost bila neophodna. Meni j ežao što nadležni u ovoj državi nisu donijeli odluke, da Vijeće ministara nije donijelo odluku koja je bila potrebna. To je ono što bi smo radije vidjeli. Mislim da bi bio pogrešan zaključak da će od sada, ukoliko nadležni ne dođu do određenih odluka, onda će međunarodna zajednica to uraditi umjesto njih. To je pogrešan zaključak, pogrešan bi bio put iako je razumljivo imati taj instrument bonskih ovlasti. Nakon rata bilo je jako teško dovesti ljude za isti sto. Uredu je da još uvijek postoji takav instrument, ali ja mislim da je ovo stav EU, da moramo biti vrlo selektivni prilikom njegove upotrebe. To je nešto što se mora čuvati kao posljednja mjera. Ne smijemo se kretati u pravcu gdje ćemo koristiti bonske ovlasti redovno. Kada je riječ o ovoj odluci o finansiranju izbora, nažalost bila je neophodna."

Naglašava da vrlo blisko sarađuju sa visokim predstavnikom.

"Nije tajna da EU plaća veliki dio budžeta za visokog predstavnika, tako da nema nikakvog pitanja o našoj saradnji i o tome da mi razgovaramo detaljno o svim važnijim temama."

Cijelom svijetu, ali i Rusiji smo pokazali da možemo djelovati brzo

Sattler navodi da je vrlo pažljivo izabran format sastanka u Briselu.

"Lideri političkih stranaka koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH i Predsjedništvo BiH. To je bio format sastanka. Mislim da je dobar format sa kojim se moglo raditi. I na kraju, mi ne možemo prisiliti nikoga, niti želimo prisiljavati bilo koga da dođe na neki sastanak koji su sazvali visoki zvaničnici EU. Mi ne možemo prisiliti ni bilo koju zemlju da traži pristup EU. BiH je donijela takvu odluku prije sedam godina, zatražila je, predala zahtjev za članstvo u EU. To je bila suverena odluka nadležnih organa ove zemlje."

Na pitanje hoće li EU razmišljati o konkrentim sankcijama Milorad Dodika, odgovara: "Već sam ranije rekao kakva je naša reakcija kada je riječ o političkoj krizi i nefunkcionisanju državnih institucija, ali kada je riječ o prenosu nadležnsoti mislim da smo tu poslali izuzetno jasnu poruku. Mislim da je ona itekako dobro shvaćena. Kada je riječ o daljim sankcijama, nekim daljim mjerama, naravno svjesni ste da je to jedna odluka koju je potrebno donijeti u Vijeću EU. Dakle sve zemlje članice moraju biti saglasne i to su jednostavno pravila. Poruka je bila jasno upućena, jasno primljena u RS-u."

Naglašava da je prilično jasno da se svijet promijenio nakon 24. februara ove godine.

"Svijet više nije isti, Evropa više nije ista. Naša politička i sigurnosna situacije je u potpunosti promijenjena. Jedna nezavisna, suverena država je napadnuta od strane nuklearne sile. Imamo 30 miliona izbjeglica što budi vrlo bolna sjećanja ovdje u Sarajevu,  BiH. Ljudi su još uvijek traumatizirani nakon tog vremena, a sada vidimo slike koje su vrlo slične onome kroz šta ste vi morali proći. Hiljade ljudi su ubijeni do sada, a reakcija koju ste vidjeli od EU, sa jedne strane šest paketa sankcija, sa druge strane vrlo snažna podrška uključujući i vojnu opremu za Ukrajinu. To je bilo prvi put ikada da je EU dala vojnu opremu iz vlastitog budžeta jednoj zemlji koja nije članica EU. Te poruke mislim da govore vrlo jasno o našoj riješenosti, našem jedinstvu, ali također jasno govore o tome da možemo donijeti takve odluke. Da, nekada je potrebno malo više vremena, ali mislim po ovom pitanju da smo zauista cijelom svijetu, ali i Rusiji pokazali da možemo djelovati brzo i da možemo biti ujedinjeni kada postoji potreba za tim."

Izjave Igora Kalabuhova su direktna prijetnja

Navodi da je prilično jasno ko je agresor.

"Imamo napad na civile, imamo otmice, silovanja. Vidjeli smo najbrutalnije ratne zločine koji se provode tamo stoga mislim da je prilično jasno o čemu se radi."

Sattler kaže da nema nikakve sumnje o tome šta se dešava u Ukrajini.

"Vrlo je jasno ko je ušao na čiju teritoriju. Bilo je jasno i kada ste posmatrali međunarodne forume. 141 zemlja u UN-u je bila nasuprot pet zemalja. Mislim da apsolutno nema nikakve dvojbe o tome šta se tamo dešava. Ono što mi očekujemo od naših najbližih prijatelja, naših susjeda, a to je ovih šest zemalja Zapadnog Balkanan koje žele da pristupe EU, da budu na našoj strani, da budu uz EU kada je riječ o ovom važnom pitanju. Želim govoriti o BiH. Vidio sam da predstavnici BiH u međunarodnim organizacijama, u UN-u, u Beču, da jesu dizali svoje ruke u pravo vrijeme i da su glasali na stranu EU kada su važne odluke bile u pitanju. Da, znamo da postoje određena razilaženja u stavovima između Sarajeva i Banje Luke, ali kada je bilo važno BiH je bila uz EU i ja sam zahvalan na tome."

Ističe da će Zapadni Balkan biti na dnevnom redu sastanka lidera EU i lidera zemalja članica Zapadnog Balkana.

"Prije svega, vjerujem da je izuzetno značajno da imamo taj sastanak. 27 lidera iz EU i šest lidera zemalja Zapadnog Balkana sjest će zajedno, provesti cijeli dan zajedno, razgovarati o važnim temama današnjice. Ključni politički momenat također će biti na dnevnom redu, kao i pitanje Ukrajine, ali i zahtjev da svih šest zemalja u ovoj regiji bude uz nas, da se usaglase sa nama jer ovo nije vrijeme da neko bude neutralan. Vrijeme je da se pokaže da ste uz nas."

O izjavi Igora Kalabuhova da će uplitanje stranaca u unutrašnja pitanja BiH imati daleko sežne posljedice kaže da je to apsolutna direktna prijetnja.

"Potpuno neprihvatljiva za bilo kojeg stranog predstavnika koji je akreditovan u BiH. To je za nadležne u BiH, da se i oni jasno odrede po tome. Postoje pravila. Zaista nije na meni da ocjenjujem kakvu su reakciju bh. vlasti imale jer jednostavno postoje pravila. Postoji konvencija o diplomatskim pravima, to je nešto što se ne radi. BiH  ima naravno pravo da donosi vlastite odluke i može odlučivati kojim sigurnosim organizacijama želi da se pridruži, kao što je riječ o pridruživanju EU i potpuno je neprihvatljivo ovo što smo čuli proteklih sedmica, mjeseci od ruskog ambasadora. Npr. evo i priključivanje EU da je nešto što je suprotno vašim interesima, loše za vas, to zaista nije nešto čime bi se on trebao baviti."

Pripremamo programe pomoći za BiH i Zapadni Balkan

Pojašnjava da je pitanje nafte vrlo visoko na dnevnom redu.

"I u BiH je cijena duplo veća od onoga što ste morali ranije plaćati. To je noćna mora, posebno za ljude koji nemaju tako velike prihode. Sad moraju razmišljati da li da koriste auto. To jeste pitanje koje je vrlo zabrinjavajuće i moramo platiti cijenu svoje slobode. to je jedna odgovor, da, ali s druge strane naravno mora postojati podrška. Vlade u Evropi su reagovale na različite načine da omoguće podršku svojim građanima, poslovnim i privrednim subjektima. To je nešto što je važno i sa strane EU mogu reći da mi pripremamo programe i za pomoć BiH, Zapadnom Balkanu da prevaziđu ovaj teški period. Npr. sada smo uspostavili zajedničku platformu za kupovinu energenata, plina tečnog, prirodnog gasa, hidrogena. To su buduće tehnologije i otvorili smo i to za BiH, Zapadni Balkan jer u pravu ste, ovo je nešto što ljudi osjećaju na vlastitim džepovima jako puno."

Sattler naglašava da je neprihvatljivo da se izbori provedu pa da se onda godinama ne sprovode izborni rezultati.

"HNK nema Vladu protekle četiri godine. To je potpuno neprihvatljivo. Natjerate ljude da izlaze na birališta, a onda ne implementirate njihovu volju. To je neprihvatljivo i mi ćemo se pobrinuti nakon izbora, sve što je u našoj moći da poduzmemo da se ne ponavlja takva neprihvatljiva praksa. Formiranje vlasti zaista traje predugo. Ljudi moraju imati povjerenje prije svega da će njihovi glasovi biti izbrojani pravilno, da postoji fer šansa, a onda ćemo vidjeti u okviru izbornih reformi taj paket integriteta. Izborna komisija jeste poduzela veliki broj koraka da unaprijedi proces na tom podzakonskom nivou i ja vam mogu reći i sa naše strane da mi zaista blisko sarađujemo sa nevladinim organizacijama širom zemlje da osiguramo da proces bude pravedan, ali bavit ćemo se i periodom nakon 2. oktobra, da se osigura da se vlast formira brzo. To je također bila tema razgovora u Briselu prošle nedjelje. Izuzetno je važno zadržati emocije na nivou i omogućiti fer i poštenu predizbornu kampanju."

Svaki građanin mora imati ista prava

"Sjeverna Makedonija je jasan primjer gdje moramo mi opet pogledati kako smo postupali, naći rješenje za to pitanje. Imamo mi to pravilo donošenja odluka jednoglasno i nemamo još uvijek zeleno svjetlo sa svih strana, ali to je nešto što zaista baca sjenu na cijeli proces proširenja. Svjesni smo toga i moramo iznaći rješenje da bi smo mogli otvoriti pregovore sa Sjevernom Makedonijom. Albanija je također učinila jako mnogo, posebno kada je riječl o pravosudnim reformama, tako da se nadam da pred kraj sljedeće sedmice kada budemo imali samit evropskih lidera da će se doći do određenog dogovora i da će se dati zeleno svjetlo za ove dvije zemlje da krenu naprijed."

"Mi u EU nismo propisali ništa i rekli morate imati ovakav ili onakav sistem. Mi u Mišljenju kažemo da vaš sistem mora biti usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i sa evropskim vrijednostima. To znači da svaki građanin mora imati ista prava, mora se moći kandidovati za najviše funkcije u ovoj državi. Sve ostalo je kršenje Evropske konvencije za ljudska prava. Jasno je šta se mora mijenjati i to je ono što mi tražimo od BiH, ali odluke su vaše", zaključio je Sattler za Dnevnik D.

federalna.ba