Šarović za Mrežu: Dodikov bojkot izbora ustupak Čoviću
Zašto opozicija iz RS-a neće podržatiu Dodika u bojkotu izbora? Je li posebna sjednica NSRS za prijenos nadležnosti i dan D za njihov obračun s Dodikom? Šta se desilo preko noći, pa su Prva do Dodika i njegov koalicioni partner došli od kategoričnog negiranja genocida - do genocid ne treba negirati i niko genocid ne negira. Za Mrežu govori Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.
Kaže da petak, za kada je najavljena sjednica NSRS-a, nije neki poseban Dan D.
"Materijal koji smo dobili i ono što Dodik govori se u mnogome razlikuju. Očito je došlo do reteriranja u onako robusnom nastupu, vjerovatno kao posljedica različitih reakcija, ne samo unutar zemlje, nego i izvan nje. Mnogo toga se uzburkalo na političkoj sceni, na neki način smo postali slučaj. Uvijek je neizvjesno kojim putem će sve to krenuti. Ta promjena nadležnosti, sve je to legitimno, politički moguće, ali ukoliko stvarno želite onda se postavlja pitanje puteva i prepreka kako do toga doći i da li je uopšte moguće doći, da li je to trenutak, da li odgovaraju neke druge okolnosti, međunarodne, unutrašnje, političke, postoji li većina za tako nešto, da li su to jednostrani potezi, da li se ugrožava mir, bezbjednost."
Smatra da opasnost postoji, ali je subjektivna stvar u kojoj mjeri.
"Nama iz SDS-a se čini da, bez obzira na legitimnost zahtjeva sa kojima mi apsolutno nemamo problem, za normalna vremena to bi bio predmet rasprave. Ovako, mi smo u dvije kolone potpuno podijeljeni. Jedni misle sve što je na nivou države to je najbolje, ne treba ništa mijenjati, treba pokušati uzeti sve od entiteta i obrnuto, postoje stavovi u RS-u gdje mi smatramo da je većina stvari bolja da se vrati na nivo entiteta i da ona funkcioniše i da bi bolje funkcionisala sa nivoa entiteta. No, nisu sve stvari iste, nisu svi zakoni isti, nisu sve nadležnosti iste i o tome treba da razgovaramo. Međutim, ja mislim da je stvoren užasan ambijent u kojem je razgovor o tim temama postao vrlo težak. Već vidimo da su se uključile i velike sile, uključila se EU, SAD. Već je to stvar koja se više ne tiče ili tiče, ali sigurno da je prisustvo ovih faktora značajno usložilo situaciju. Na to smo upozoravali Dodika. Hajde da napravimo prioritete, šta nam je preče. Da li da pričamo .o vraćanju nadležnosti, od odlukama Ustavnog suda, o Inzkovoj odluci ili o Izbornom zakonu. Onaj ko misli da sve treba da stavimo na gomilu i da rješavamo u ovih mjesec-dva dana, ja mislim da se taj grdno vara. On želi jednostavno da istrese sve sada pa da se sada svi valjamo."
Sve odluke se donose samo u Dodikovoj glavi
Šarović ističe da je BiH u krizi već dvije-tri godine.
"I EU i SAD, koje su sada mnogo snažnije ovdje angažovane, zakasnile su najmanje godinu dana. Prije godinu dana smo pričali o nazadnim procesima u ekonomiji, u evropskom putu BiH, o regionalnoj saradnji, o Izbornom zakonu. Sada te teme nisu u fokusu. Sada razmišljamo o bezbjednosti, o opasnosti po mir u BiH, o raspadu sistema, o prenosu nadležnosti, o dijeljenju institucija, itd. Tako da su oni došli sada, u ovoj situaciji i ja ne znam koliki će da im budu efekti. Nisam siguran."
Na pitanje koliko su Dodikovi potezi opasni po srpski narod i RS, odgovara: "Potencijalno su opasni zato što Dodik vodi najjaču političku stranku po snazi po posljednjim izborima i što ima sve poluge odlučivanja. Jedan čovjek odlučuje o svemu. Sve odluke se donose samo u Dodikovoj glavi. Ja mislim da je to loše, pogubno. Ako odlučuje jedan čovjek onda on izgubi kompas u smislu racionalnog rješenja, razumnog rješenja, odgovornosti koju treba da ima kao čovjek koji zauzima tako visoku poziciju. Logično da se kod ljudi javlja strah od onoga što dolazi sutra, i u FBiH i u RS-u."
Smatra da su svi taoci jedne ofanzive u kojoj nastupa Dodik.
"Ja ne mislim ništa loše oko bilo kog nacionalnog interesa. Nekada neki narodi, zajednice, nacije izgrađuju neke svoje interese, ali izgradnja tih interesa nije uvijek u glavi jednog čovjeka. Koliko god on bio pametan, nije sva pamet u jednoj glavi. Čak i kada ima sjajne ideje, nikada niko ne može reći da ono što kaže Dodik, da je to nacionalni interes."
Nemoj da živimo u ubjeđenju da su neke stvari velike, revolucionarne, tako lako ostvarive
Naglašava da legitimni zahtjevi za vraćanje nadležnosti na entitete uživaju veliku podršku u RS-u.
"To nije nikakva tajna. Ali opozicija nastoji da objasni razlike u tome. Da li se do toga može doći jednostrano, bez razgovora sa drugima, jer i drugi imaju neke svoje interese? Šta je odvojiti normalno od nenormalnog, kako odvojiti legitimno od nerazumnog i avanturističkog, kako odvojiti sljepilo u ovakvoj situaciji od pametno izabranih poteza? To je misija opozicije i mi nastojimo u tome da ukažemo javnosti šta je to patriotsko što treba da podržimo, a šta je hazarderstvo i kockanje sa onim što mi u RS-u imamo. Ta crvena linija koja nas vjerovatno razvija u hazarderstvo SDS ne želi da ulazi. Zato što će to dovesti do štetnih posljedica i dovesti čak u opasnost cijeli mir u BiH. Ne treba da vučemo jednostrane poteze. To je, rekao bih, ta linija i razlika. Mi smatramo da, čak i kada je u pitanju nezavisnost, kada bi pitali jednog prosječnog čovjeka iz RS-a, najveći broj bi rekao pa da, nezavisnost je ok i mi smatramo da je to legitimno. I to nije problem za opoziciju i za SDS da taj zahtjev bude iznesen ili je bio iznesen ranije, samo mi smatramo da to apsolutno nije stvar koja se može postići tako što ćemo to mi tako da kažemo. Zato što u ovoj zemlji žive i neki drugi narodi koji imaju i svoj legitimitet i imaju svoje legitimne interese. Za ostvarenje takvih interesa u ovom trenutku nema uslova, nema okolnosti, nema saglasnosti. Potrebno je učiniti mnogo stvari, promijeniti Ustav. Ja o tome pričam kao razuman čovjek, ali potpuno razumijem u kakvim okolnostima mi živimo i ne treba naše građane da obmanjujemo time da ćemo sutra nešto učiniti ili ostvariti neke želje kada to nije u ovom trenutku apsolutno realno."
Šarović kaže da se u ovoj zemlji vodi i izbija rat zbog jedne međe, zbog jedne kuće i da to treba svako da zna.
"Znači nemoj da živimo u ubjeđenju da su neke stvari velike, revolucionarne tako lako ostvarive. U ovoj zemlji zbog jednog zareza u Ustavu provest ćemo nekoliko godina, a ne da izmijenimo neke druge stvari."
Sa Dodikom se nećemo dogovarati o bojkotu izbora
Pojašnjava da je činjenica da se stavovi brzo mijenjaju, prije svega od predsjednika RS-a.
"Za Đokića prvi put čujem da je razgovarao o temi genocida i to je njegova lična ocjena, ja nemam bilo kakav komentar po tom pitanju. Interesantan je taj zaokret, koliko god bio, ali on je očito vidljiv posebno kod predsjednika RS-a. U izjavi Željke Cvijanović je najinteresantije što je rečeno da nema ništa sporno u Inzkovom zakonu. Ima onih koji smatraju da je ok ta odluka i onih koji smatraju da nije dobra. Ja smatram da je sporno donošenje tog zakona 4 dana prije odlaska Valentina Inzka, ne ulazeći u sadržaj."
Kaže da mu se ne sviđa što je Dodik rekao da je za RS prihvatljivo da nema prefiksa srpski i da je to doprinos izmjenama Izbornog zakona i da se "sa tim složila i opozicija i time praktično na lagan način implementiramo presudu Sejdić-Finci, da bi juče rekao da on sada insistira na prefiksu srpski. Vidjećemo da li će to eventualno da demantuje, ali je bilo potpuno jasno. To je, ja mislim, ustupak Draganu Čoviću. Ne vidim neki drugi razlog za tako nešto. Pomenuo je i bojkot izbora, uplitanje stranaca i legitimnost CIK-a. Mislim da pitanje oko Izbornog zakona i konsenzusa koji je on rekao u ime RS-a, ne stoji. Kad je u pitanju Izborni zakon, ne može predstavljati Dodik RS. Može da govori u ime svoje političke stranke i stranaka sa kojima se dogovorio. Sa nama se o ovim stvarima nije dogovorio. On pominje i bojkot i ja mislim da je to apsolutno nepotrebno ubacio. Mi smo postojećim zakonom vjerovatno stotinu puta nezadovoljniji od SNSD-a i ovaj zakon njima odgovara, uz pomoć ovog zakona oni kradu izbore, uvode i legalizuju korupciju u izborni proces i mi bi, prije svega, trebali da govorimo o bojkotu, ali ne govorimo. Mi se zalažemo za izmjenu Izbornog zakonodavstva. Mislim da je bojkot stvar koju s njim nećemo dogovarati."
Šarović smatra da međunarodna zajednica ne može raditi na podjeli državne imovine, ali da mogu potpomoći taj proces.
"Svaka odluka visokog predstavnika, kakva god ona bila, kakav god odnos mi imali prema njoj, iskustvo nas uči da ona mora na kraju da dobije epilog u Parlamentarnoj skupštini. Zaključci NSRS-a su ograničenog karaktera kako bi se otvorio dijalog sa partnerima u Federaciji."
"Nisam siguran da li će doći do sankcija. Uvijek sam protiv bilo koje ekonomske, lične sankcije", zaključio je predsjednik SDS-a.
federalna.ba