Sarajevski zrak opasan, vlast bez strategije i vizije
Za Sarajevo ništa novo, za građane ništa manje razloga za zabrinutost. Zagađen zrak danima je glavni grad naše zemlje dovodio do nezavidne prve pozicije na svjetskim listama. Danas situacija nešto bolja, ali ne zahvaljujući sistemu i konkretnim rješenjima. Od toga za sada nema ništa, a ako je suditi prema najavama nadležnih, još ćemo zima dočekati s istim problemom.
Glavni grad naše zemlje proteklih dana ubjedljivo je bio prvi - ali po nezdravom zraku. Sarajevo s indeksom zagađenosti od 370, koji se karakteriše kao veoma nezdrav, vodio je ispred Kalkute u Indiji i Dake u Bangladešu, koji su inače poznati po ovom problemu. Razloga za ovu poziciju ima mnogo.
„Problemi su sada prašina, sitne čestice PM 10 i PM 2,1, zbog neplanske izgradnje, naseljavanja, izgradnje visokih zgrada. Kantona Sarajevo može, nije to mnogo, za 10 godina izdvajati dva posto budžeta – to nije ništa, a mnoge se stvari mogu izvesti“, ističe Martin Tais, fizičar i ekspert za klimatske promjene.
„Geografski položaj ne mogu mijenjati, ali ulažemo u gradski saobraćaj, utopljavamo javne zgrade, te mijenjamo individualna ložišta. Sve ovo je paralelan proces koji neće biti okončan do 2026. godine, nego će smanjiti zagađenost do prihvatljivog nivoa“, poručio je Nihad Uk, premijer KS-a (NS).
Dakle, još najmanje tri godine. Kada i njegova premijerska funkcija ističe. Nedostatak vizije ili volje? Stručnjaci poručuju - mora postojati strategija. Ad hoc rješenja koja smo najčešće potezali, dugoročno gledano, nemaju efekta.
"Konstatovali smo, od 1967. kad je Emerik Blum bio vizionar pa uveo plin, u Sarajevo uložio ogromna sredstva, riješili smo se problema sumpordioksida. Treba dugoročna vizija, a ne četiri godine, dok su oni na vlasti", dodaje Tais.
Bez strategije i vizije, uz skupe energente i s inflacijom u porastu. Zato imamo posljedice, koje - upozorava struka - mogu biti smrtonosne. Zagađen zrak je jedan od prvih uzročnika raka pluća, a najranjivija kategorija su upravo djeca.
„Ni najzdravilji ljudi u najboljim životnim godinama se ne mogu boriti protiv ovoga zato što u plućima imate sipkatikusni nervni sistem gdje u kontaktu sa sumpordioksidom, s česticama polutantima, s kiselim proizvodima smoga dođe do iritiranja tog vagalnog dijela. Dolazi do bronhospazma, do skupljanja pluća“, objašnjava pulmolog dr. Edo Selimić.
Začarani krug na koji smo, nažalost, svi navikli. Uključujući i vlasti koje iz mandat u mandat ništa konkretno po pitanju ovog problema nisu uradili. Građani s pravom razočarani, trenutni spas pronalaze po okolnim planinama, no povratkom u grad i realnost, dočeka ih smog.
federalna.ba